Hrvatski gaming sektor u 2024. ostvario rekordne rezultate

Hrvatska industrija videoigara u 2024. godini ostvarila je najbolje rezultate dosad, nadmašivši čak i pandemijsku 2020., koja je do sada slovila kao najuspješnija. Ukupni prihodi sektora dosegnuli su 72,4 milijun eura, čime je prekinuto razdoblje stagnacije koje je uslijedilo nakon lockdowna, kada su se prihodi nekoliko godina kretali na sličnoj razini.

Rezultati su to Analize hrvatske industrije proizvođača videoigara, koju je proveo Klaster hrvatskih proizvođača računalnih igara (CGDA) u suradnji s A1 Hrvatska.

Prema analizi, većina studija, njih čak 86 posto, rade barem jedan projekt koji je njihovo vlastito intelektualno vlasništvo, što pokazuje da je industrija proizvodno orijentirana. 

Više od polovice prihoda prosječnog studija u Hrvatskoj dolazi od klijentskog rada (rada za druge), a manje od četvrtine ukupnih prihoda u 2024. godini činili su prihodi od prodaje vlastitih video igara. Dobra je vijest i još uvijek izraženi optimizam industrije – polovica anketiranih studija za videoigre očekuje daljnji rast prihoda. 

Detaljnija analiza pokazuje da rast gaming sektora nije ravnomjerno raspoređen. Kada se iz ukupnih brojki izuzmu tri najveće tvrtke, ostatak industrije ostvaruje oko 16 milijuna eura prihoda. To jasno upućuje na visoku koncentraciju sektora i činjenicu da većina manjih studija i dalje posluje u znatno zahtjevnijim uvjetima.

Jedan od ključnih razloga za takvu situaciju leži u globalnim kretanjima. Nakon pandemijskog booma, kada su igrači provodili više vremena kod kuće, ulaganja u videoigre na svjetskoj razini značajno su se smanjila, što se prelilo i na Hrvatsku. Udio studija koji imaju financijsku podršku izdavača pao je s 32 na 18 posto u samo dvije godine, dok je čak 90 posto studija izjavilo da nema vanjske privatne investicije.

– Videoigre su izrazito rizičan biznis, godinama ulažete u razvoj, a tek izlaskom na tržište vidite hoće li projekt uspjeti ili ne. U uvjetima smanjenih ulaganja to postaje još veći izazov – upozorio je glavni tajnik CGDA Aleksandar Gavrilović.

U takvom okruženju razvoj igara sve se više financira iz vlastitih izvora ili javnih potpora. Oko dvije trećine studija koristi neki oblik javnog financiranja, no njihov udio u ukupnim prihodima industrije iznosi tek oko dva posto, što znači da taj izvor nije dovoljno snažan da nadoknadi izostanak privatnog kapitala.

Kako bi se prilagodili novim uvjetima, studiji mijenjaju poslovne strategije. Sve je veći fokus na razvoju vlastitog intelektualnog vlasništva, ali i na suradnjama s globalno poznatim brendovima. Istodobno, uspjeh pojedine igre postaje presudan jer često financira razvoj sljedećeg projekta.

– Ako nema izdavača i investicija, studiji se moraju osloniti sami na sebe. To znači da jedna uspješna igra mora financirati sljedeću – istaknuo je Gavrilović.

Promjene su vidljive i u vrsti igara koje se razvijaju. Umjesto akcijskih naslova, sve više studija okreće se manje zahtjevnim žanrovima poput puzzle igara. Takav zaokret djelomično se odražava i na strukturu zaposlenih; udio programera pao je na oko 13 posto, što je gotovo upola manje nego prethodnih godina.

Broj zaposlenih u industriji blago je pao, s 530 na 520, no taj podatak skriva dublju promjenu. Sve više studija prelazi na fleksibilnije modele rada, pa se povećava udio freelancera i vanjskih suradnika. Procjenjuje se da danas oko trećine radne snage čine vanjski suradnici, dok su dvije trećine zaposlene na puno radno vrijeme.

– Na papiru se čini da je zaposlenost stabilna, ali u stvarnosti se model rada mijenja; sve je više vanjskih suradnika i projektnih angažmana – rekao je Gavrilović.

Geografski, industrija ostaje centralizirana. Zagreb okuplja oko 40 posto svih studija, dok se kao drugo važno središte profilirala Novska zahvaljujući specijaliziranom gaming inkubatoru.

Zanimljivo je i da hrvatski developeri u velikoj mjeri ostaju usmjereni na autorske projekte. Više od polovice studija radi isključivo na vlastitim igrama, a ne na projektima za naručitelje, no pritom tek trećina aktivno štiti svoje intelektualno vlasništvo.

S obzirom na pad interesa izdavača, marketing postaje jedan od ključnih izazova. Studiji su sve češće prisiljeni sami promovirati svoje proizvode, a jedan od uspješnijih odgovora na taj problem je inicijativa „Games from Croatia” na platformi Steam.

– U tjednu kada zajednički promoviramo hrvatske igre ostvaruje se oko deset posto godišnjih prihoda industrije, što pokazuje koliko je vidljivost ključna – naglasio je Gavrilović.

Unatoč izazovima, hrvatska gaming industrija pokazuje otpornost i sposobnost prilagodbe, no daljnji razvoj uvelike će ovisiti o jačanju investicijske klime i mogućem uvođenju poticaja po uzoru na filmsku industriju.