Kako je recesija utjecala na žilu kucavicu Zagreba - Ilicu? Odgovor na to pitanje potrudili su se dati studenti Vern‘a, koji su napravili interaktivnu kartu sa svim zatvorenima lokalima u najdužoj ulici u Zagrebu.
U ekipi koja se uhvatila ukoštac s izradom te mape bili su Mila Mladineo, Barbara Žerić Mačela i Matej Matičević, pod mentorstvom Stanislava Bendera. Projekt koji su predstavili na dodjeli Liderove nagrade ‘Hrvoje Mateljić‘ oduševio je prisutne i potvrdio da su našli sjajan način da prikažu učinke recesije. - Ideja je potekla od profesora koji je predložio da mapiramo recesiju. U timu nas je bilo troje i kada dogovorili što ćemo raditi, projekt je bio gotov za tri tjedna. Trebali smo se uskladiti s fakultetskim obvezama, a kod slikanja prostora morali smo čekati da se steknu pravi uvjeti. Neke prostore morali smo obilaziti i više puta kako bismo dobili potpunu sliku - rekao nam je Matičević.Cijeli projekt dostupan je na web-stranici mapiranje.wordpress.hr i na Google maps možete virtualno prošetati Ilicom i vidjeti koji su prostori slobodni želite li svoj biznis preseliti u žilu kucavicu grada. - Upotrijebili smo proces mapiranja, odnosno vizualni prikaz teme ili događaja koji postaju lako razumljivi široj javnosti i daje joj jasan omjer veličina u realnom prostoru. Na mapi su jasno vidljivi gustoća i broj napuštenih poslovnih prostora, zbog čega jedan pogled na nju može nadoknaditi čitanje opširnog teksta o istoj temi - istaknula je Mladineo.
Sto riječi - jedna fotka
Mapiranje recesije zorno prikazuje izazove s kojima se suočava društvo već niz godina pogođeno krizom, kojoj se kraj još ne nazire. Mladi studenti Vern‘a prikazali su recesiju fotografijom kao jednim od najmoćnijih medija danas. Kako su nam rekli, upravo se na tom primjeru pokazuje da fotografija govori više od tisuću riječi.- Današnji mediji sve su više vizualni i pokušavaju što kraćim tekstovima doprijeti do čitatelja. Upravo su slike ili infografike najbolji način kako neku priču na efikasan način prenijeti čitatelju. Ovaj projekt bilo bi praktički nemoguće napraviti kao tekstualan pa je ovaj model infografike najbolji način da se prikaže pravo stanje stvari - objasnio je profesor Bender.Što, dakle, prikazuje mapiranje? Prije svega prazne trgovine, a onda da su ti prazni prostori zbog nemogućnosti prodaje i iznajmljivanja u sve gorem stanju, zapušteni, prljavi, oblijepljeni plakatima. Što loše utječe na imidž grada kod investitora, ali i turista koji šeću Ilicom. I dok se otvaraju novi veliki šoping-centri, obrti i prostori u središtu grada zatvaraju se.- Situacija je podjednako loša gotovo cijelim tokom Ilice. Jedini dio koji je dobro ispunjen je oko Trga, ali kada se prođe Frankopanska, sve je više zatvorenih prostora. Istina, u nekima su otvorene ‘prolazne’ trgovine kao što su otkupi zlata, ali je za vjerovati da će se ubrzo zatvoriti. Takva slika Ilice jasno ukazuje na trenutačno preveliki ekonomski jaz - prostor do prostora, jedan uređen i moderan, a drugi se raspada i pretvara u ruinu. Možemo samo zaključiti da se, uza silne novogradnje i razvikane projekte, previše ulaže u stvaranje novog, a u postojeće i staro ne ulaže se ništa nego se prepušta raspadanju - smatra Žerić Mačela.
Slijede nove ulice
Studenti ističu da se svaki prostor može iskoristiti, samo da je za to potrebna incijativa poduzetnika i razumijevanje Grada. To je prva faza projekta koji će pokušati razvijati s profesorom Benderom te mapirati još neke ulice u Zagrebu.- Cilj je obraditi istočni dio, pogotovo Vlašku i Maksimirsku ulicu. No u prvoj fazi orijentirali smo se na Ilicu, koja je naša najduža ulica i koja je prije bila žila kucavica. Voljeli bismo da se ovaj projekt nastavi, ali za to treba vremena, a studentima nije lako uskladiti obveze na fakultetu i izradu tako zahtjevnog projekta - smatra Bender. Takva vrsta mapiranja već je korištena, ali u mnogo sofisticiranijem obliku, koji zahtijeva više vremena i novca da bi se projekt realizirao. Iako su imali pristup profesionalnoj i poluprofesionalnoj fotografskoj opremi, odabrali su pametni telefon za prikupljanje fotografija kao uređaj koji postaje dostupan svima, bez obzira na imovinsko stanje.- Da bismo prikazali fotografije na karti koristili smo se Google Mapsom i Picasom, besplatnim servisima. Google Maps servis je poznat i kao navigacijski sustav kojim se koriste pametni telefoni s operacijskim sustavom android, ali taj sustav otvara još niz mogućnosti, kao i mnoštvo sličnih API-ja koji se mogu iskoristiti za slične projekte - rekao je Maričević.
‘Živi’ organizam
Izrada projekta nije donijela striktne uloge u timu, već su u dogovoru i prema mogućnostima svi odrađivali dio posla. No to nije projekt koji ‘stoji’, situacija se stalno mijenja, pa se od svibnja, kada je projekt predstavljen, do polovine lipnja karta promijenila. Riječ je o živom projektu koji se može uređivati svakomjesečno.- Jedan je prostor zatvoren u tih mjesec dana i unijeli smo ga na mapu. Taj je projekt živi organizam koji se može osvježavati svakomjesečno jer smo svjedoci nastavka recesije. Ilica je prava slika Hrvatske i u njoj se može najbolje osjetiti koliko je recesija unazadila hrvatsko gospodarstvo - istaknuo je Maričević.Studenti su za kraj objasnili zašto su se odlučili na taj iznimno zahtjevan projekt te su ga uspjeli odlično realizirati.- Projekt je nastao da se javnost osvijesti i digne na noge, da pojedinci počnu postupnu promjenu, kada mjerodavni ne uspijevaju, da se polako počne razmišljati o tim napuštenim prostorima i izvan vremena šetnjica i prolaženja pored praznih prašnjavih izloga. Osim viših ciljeva koji su motivacija u realizaciji takvih projekata još jedan doprinos projekta ukazivanje je na mogućnosti koje imamo u prezentiranju sadržaja javnosti koristeći se besplatnim ili vrlo jeftinim alatima - zajedno su za kraj poručili studenti novinarstva na Vern‘u.