Investicijska klima u Hrvatskoj nije samo nepovoljna, nego je čak i neprijateljska, poručio je američki veleposlanik James Foley u svom predavanju održanom na temu konkurentnosti koje organizirao Institut za inovacije.
Američki je veleposlanik izrazio potporu prvim potezima Vlade u smjeru fiskalne konsolidacije, ali je i dodao kako to sasvim sigurno neće biti dovoljno. Osvrnuo se i na specifične razlike između Amerike i Hrvatske koje se tiču stava prema poduzetništvu ustvrdivši kako se u Hrvatskoj za razliku od njegove zemlje na poduzetnike gleda sa sumnjom i neodobravanjem, iako je izrazio razumijevanje za to s obzirom na grijehe privatizacije i naviku oslanjanja na državu u Jugoslaviji. Kao dokaz svojoj tvrdnji, pak, da Hrvatska po pitanju konkurentnosti ne stoji najbolje, podastro je nekoliko studija, među njima onu Svjetskog ekonomskog foruma, koja pokazuje kako Hrvatska globalno stoji u sredini (76. od 142. zemlje), ali zato u nizu područja izravno vezanih za konkurentnost i poželjnost ulaganja stoji na samom začelju, među najnerazvijenijim zemljama. Kritična područja su javna potrošnja, troškovi poljoprivrede, oporezivanje, zapošljavanje i pravni sustav, dok su prednosti obrazovanost radne snage, infrastruktura, transport i komunikacije, čemu dugujemo, pojasnio je, bolju ukupnu pozicioniranost na ljestvici.
Koraci koje je potrebno poduzeti su uvođenje obaveznih poreznih mišljenja, transparentnija javna nabava (e-aukcije), uvođenje reda u sustav izdavanja dozvola (obvezujući rokovi za službenike) i fleksibilnost tržišta rada (fleksigurnost, po uzoru na sjeverne europske zemlje, što podrazumijeva lakše otpuštanje i zapošljavanje). Zaključio je kako Hrvatska ima niz pogodnosti i prednost, ali ih ne iskorištava, te da je uspostava konkurentne ekonomije treći najveći izazov nakon dobijanja nezavisnosti i izgradnje države.