Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je rezultate istraživanja Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji, prema kojem se Hrvatska po ICT konkurentnosti nalazi kao i prošle godine na 54. poziciji. U ovogodišnjem izvješću o informacijskoj tehnologiji na temu Inovacije u digitalnoj ekonomiji uključeno je 139 zemalja. Najbolje rangirane zemlje su Singapur, Finska, Švedska, Norveška, SAD, Nizozemska, Švicarska, Velika Britanija, Luksemburg i Japan.
Hrvatska ove godine bilježi stagnaciju na rang ljestvici na 54. mjestu te jednakom ocjenom 4,3 kao i protekle 2 godine. Od zemalja jugoistočne Europe najbolje pozicionirana je Makedonija (46.) i Crna Gora (51.) ostale zemlje su niže rangirane od Hrvatske.
- Moramo biti nezadovoljni ukupnim rangom Hrvatske, jer nije prekinut negativan trend. Stagnacija na ljestvici posljedica je odsutnosti sistemskih rješenja. Ponovno moramo konstatirati da je utjecaj okruženja važan, a on se ne mijenja željama, nego potrebnim reformama. Potrebno je stvoriti platformu kojom ćemo iskoristiti sinergijski potencijal skladnog djelovanja javnog i privatnog sektora u aktiviranju i korištenju ICT-a za podizanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i unapređenja javnog sektora. Krajnje je vrijeme da djelujemo u tom pravcu, jer već gubimo korak s naprednim dijelom svijeta, istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Izvješće o informacijskoj tehnologiji daje obuhvatnu i mjerodavnu ocjenu utjecaja ICT-a na konkurentnost zemalja i standard građana. Indeksom mrežne spremnosti ocjenjuje se spremnost gospodarstva u korištenju ICT-a u odnosu na: 1. ICT infrastrukturu, troškove pristupa i postojanje potrebnih vještina za optimalnu upotrebu 2. Prihvaćanje i upotreba ICT-a od strane Vlade, gospodarstva i pojedinaca 3. Poslovno i inovacijsko okruženje, te politički i regulatorni okvir 4. Utjecaj ICT-a na gospodarstvo i društvo
Ovogodišnja metodologija pri izradi Indeksa mrežne spremnosti sastoji se od 54 varijabli i od toga 27 varijabli su kvantitativni podaci prikupljeni iz dostupnih međunarodnih izvora kao što su Svjetska banka, Ujedinjeni narodi i International Telecommunication Union (ITU). Preostalih 27 varijabli odnose se na podatke prikupljene anketom mišljenja gospodarstvenika.