[gallery columns="5" ids="226256,226258,226259,226261,226262"]
Na radnom ručku HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika razgovaralo se o suradnji lokalne samouprave s poduzetnicima, decentralizaciji i utjecaju reformi na njihov rad.
Jedinice lokalne samouprave (JLS) već su pretrpjele težak udarac izmjenom Zakona o porezu na dohodak koji im je ozbiljno narušio proračune, a najavljuju se i daljnji rezovi od strane Mosta koji je trenutno u poziciji da nameće rezove JLS-u kroz pregovore o sastavljanju nove Vlade. Ivan Kovačić, gradonačelnik grada Omiša i član Mosta trebao je sudjelovati u raspravi, ali je ipak otkazao, tako da nismo mogli čuti što se iz prve ruke sprema na sastancima sa SDP-om i HDZ-om. Iz HUP-a su poručili kako inicijalno na ovom ručku nisu htjeli ‘politiku u svoju butigu‘, ali kao i obično, politika se odlučila pozabaviti njima. Na to se osvrnuo Petar Lovrić, čelnik HUP-ove udruge malih i srednjih poduzetnika u svom uvodnom izlaganju.
- Imamo stampedo reformi kojima nitko ne zna cilj i to zabrinjava. Od iduće godine stupaju na snagu novi zakoni koji će brutalno utjecati na rad lokalne uprave i poduzetnika. Centralna politika sada problematizira JLS ne gledajući na funkcionalnost. Očekujemo dodatni represivni pritisak prema poduzetnicima, stvorili smo klimu državnog terora – istaknuo je Lovrić, dodajući kako nam ne trebaju reforme već humaniji pristup poduzetništvu i racionalno upravljanje.
- Pitanja oko reformi JLS-a nisu jednodimenzionalna i jednostavna, ne ide jedna reforma bez druge i ne postoji rješenje koje će Hrvatsku oporaviti preko noći. Tražimo odgovornu raspravu i inpute sa svih strana koji će rezultirati kvalitetnim uslugama JLS-a građanima i poduzetnicima – kazao je Davor Majetić, direktor HUP-a, spomenuvši rezultate studije prema kojima danas samo 6 posto može samostalno obavljati svoje zadaće.
Na panel diskusiji sudjelovali su Ivica Kirin, gradonačelnik grada Virovitice, Vesna Želježnjak, gradonačelnica grada Koprivnice, Elena Puh Belci, zamjenica gradonačelnika grada Pule i Ivica Klem, načelnik općine Nijemci.
Kirin se pohvalio uspjesima Virovitice u poticanju gospodarstva i poručio kako oni ‘nemaju problema sa novcem jer novca nemaju‘ te da se njihov uspjeh temelji na motivaciji ljudi. Prozvao je centralnu državu u kojoj nitko ne odgovara za propuste koji nanose štetu JLS-u i naglasio kako mora postojati sustav kontrole kvalitete rada na svim razinama, a prema njegovim riječima, na to pitanje može odgovoriti samo politika i političari.
- Gospodarstvo je izvor financiranja svega i od toga treba krenuti, treba poduzetnicima olakšati investiranje u općine i gradove. Nemojmo napadati centralnu državu i međusobno se optuživati jer smo svi zajedno u ovome. Rješenje bi bilo da kad se donosi zakon on bude spušten na sve lokalne samouprave i kad ga one razmotre onda ga sabor treba mijenjati ili prihvaćati – predložio je Kirin, inzistirajući na uvođenju sustava nagrađivanja kvalitetnih kadrova.
Puh Belci je poručila kako se ne može živjeti samo od turizma, zato su u Puli uveli razne aspekte e-uprave što su prepoznali i poduzetnici. Muči je što istarska županija 800 milijuna kuna godišnje uplaćuje u državni proračun i smatra da bi im taj novac itetako dobro došao na lokalnoj razini.
Želježnjak je izjavila da je Koprivnica grad žena pročelnica koje nemaju vozače i ostale beneficije koji se često vežu sa lokalnim glavešinama. Dotaknula se problema s kojima su se susreli pri greenfield investiciji Belupa, kad su, primjerice, čekali suglasnosti susjeda mjesecima jer tako propisuju zakoni.
- Nisu problem dozvole, danas svi gradove izdaju dozvole u jedan dan, problem je da proces prije toga zakonski traje pet mjeseci – rekla je, napomenuvši kako u gradu imaju isti tretman prema malim i velikim poduzetnicima. Po pitanju reformi je poručila kako ništa ne ide preko koljena, da konačno trebamo razmotriti ekonomsku i geografsku stranu priče pa vidjeti što se može poboljšati. - Treba karte otvoreno staviti na stol i dati struci da riješi probleme koji nas muče – naglasila je, zaključivši kako se zakonodavni okvir često mijenja i ne pridržavaju ih se svi jednako.
Klem, čija bi općina Nijemci trebala biti ukinuta ako se usvoji kriterij o 5000 stanovnika kao minimalni uvjet za njihov opstanak, je pojasnio kako su on bili teško pogođeni ratom i da su tek nedavno završili razminiranje svog područja, bez čega nisu mogli privući ozbiljne poduzetnike. Danas imaju malu gospodarsku zonu i maksimalno izlaze u susret gospodarstvenicima jer se nadaju da mogu biti pozitivan primjer za druge i tako dokazati da općine nisu teret državi.
- Puno smo uložili u znanje jer je u malim sredinama problem ljudski potencijal. Ako se reformama ukinu općinu dodatno će se nastaviti egzodus ljudi iz ruralnih krajeva. Nužno je napraviti zaokret kroz fiskalnu decentralizaciju i dati svima jednake šanse da upravljaju resursima na svom području – izjavio je i pripomenuo kako troše puno vremena i energije na banalne stvari pri suradnji s poduzećima u vlasništvu države i to im onemogućuje realizaciju projekata.