Ukupni pad prihoda lokalne samouprave zbog izmjena poreza na dohodak iznosi približno 1.8 milijardi kuna, rečeno je na izvanrednoj sjednici Skupštine Udruge gradova u RH u vezi porezne reforme i regionalnog razvoja.
Kompenzacijske mjere koje je država predložila iznose pak ukupno 395 milijuna kuna (230 milijuna promet nekretninama, 150 milijuna kuna eksploatacija mineralnih sirovina i najviše 15 milijuna kuna sa zaštićenih područja prirode).
Pomoći državnog proračuna preraspodjeljuju se sa područja koje gube potpomognuti status na područja koja stječu potpomognuti status uz privremeno (najduže trogodišnje) povećanje pomoći iz državnog proračuna jedinicama koje gube potpomognuti status.
Udio države u porezu na dohodak prije reforme iznosio je 15,5% (fond izravnanja 15,5%), a nakon reforme iznosi 17,5% (fond izravnanja 16%, kapitalni projekti 1,5%) uvećan za 100% prihoda od poreza na dohodak od kamata na štednju.
"Obzirom da su izmjenama poreza na dohodak ukupni prihodi od poreza na dohodak smanjeni za prosječno 16% te da država uzima 2% više poreza na dohodak nego prije reforme, uvećano za 320 milijuna kuna poreza na kamate na štednju, razvidno je da će od porezne reforme osim građana profitirati državni proračun, na teret lokalnog proračuna", navode u Udruzi.
U Udruzi podržavaju porezno rasterećenje plaća građana, ali i izražavaju nezadovoljstvo komunikacijom sa Vladom RH i traže koordinacijsko tijelo na kojem će se raspravljati buduće reforme.
Evo i liste promjena koje u Udruzi očekuju od državnih vlasti u odnosu na predloženi paket zakona.
1. Promjenu udjela u porezu na dohodak na teret fonda izravnanja:
a. grad 90%, županija 10% na potpomognutom područjub. grad 70%, županija 18% izvan potpomognutog područja
2. Ukidanje namjene komunalne naknade u 40% iznosa naknade, uz preispitivanje odluke o izuzeću državne imovine od plaćanja komunalne naknade
3. Povećanje dozvoljene stope poreza na kuće za odmor
4. Povećanje dozvoljene stope poreza na potrošnju na 5%
5. Reindeksaciju potpomognutih područja koja u obzir mora uzeti geomorfološke karakteristike gradova i općina, starenje stanovništva, gustoću naseljenosti/površinu teritorija lokalne jedinice i druge objektivne kriterije
6. U jedinicama koje prema ustavnom zakonu imaju obvezu imati zamjenika gradonačelnika iz redova manjina, troškovi takve obveze trebaju se financirati iz državnog proračuna
7. Povećanje udjela gradova i općina u šumskom doprinosu na 7%
8. Povećanje udjela gradova i općina u hidrorenti
9. Ukidanje namjene tranzicijskih pomoći državnog proračuna za jedinice koje gube status potpomognutog područja ili brdsko planinskog područja
10. U zakonu o regionalnom razvoju u definiciji manjih urbanih sjedišta brisati ograničenje 15.000 stanovnika u središnjim naseljima
11. Određeni postotak PDV raspodijeliti lokalnoj samoupravi
12. Ratom stradala područja propisati kao specifična područja (kao otoci i brdsko-planinska područja) i njima ostaviti porez na dobit kao pomoć iz DPRH