Uz pomoć metode difrakcije rendgenskog zračenja znanstveni tim, predvođen dr. sc. Ivanom Halaszom (IRB) i dr. sc. Tomislavom Friščićem (Sveučilište McGill), ovaj put otkrio novi neobični materijal. Ovo otkriće je izravan dokaz da mehanokemijska sinteza omogućava dobivanje novih materijala koje je inače teško ili nemoguće dobiti. Da je riječ o otkriću koje će značajno doprinijeti razvoju mehanokemije, ali i kemije općenito, potvrđuje i činjenica da je rad objavio Nature Communications.
Znanstvenici su istraživali mehanokemijsku sintezu poznatog mikroporoznog materijala ZIF-8 uz pomoć metode difrakcije rendgenskog zračenja. Prvo su otkrili neočekivanu amorfizaciju ovog materijala koji se smatrao izrazito stabilnim, te potom i njegovu pretvorbu u novi materijal izrazito neobične kristalne strukture. Mehanokemijska sinteza temelji se na reakcijama između čvrstih tvari koje se odvijaju primjenom mehaničke energije, poput mljevenja. S obzirom da se u mehanokemijskoj sintezi reakcije odvijaju bez otapala, ova se metoda nametnula kao ekološka i ‘zelena‘ alternativa klasičnoj otopinskoj sintezi, te se smatra da bi mogla doprinijeti značajnom smanjenju uporabe organskih otapala u proizvodnji lijekova i drugih materijala.
Zahvaljujući metodi difrakcije rendgenskog zračenja znanstvenici su mogli u realnom vremenu pratiti kako pojedini aditivi utječu na reakciju, njezinu brzinu i na produkte čime su otvorili mogućnost optimiziranja reakcija za razne industrijske procese. I dok im je tada razvijena metoda koristila za praćenje tijeka reakcija, znanstvenici IRB-a, Andreas Puškarić, dr. sc. Vjekoslav Štrukil, dr. sc. Predrag Lazić, dr. sc. Krunoslav Užarević te dr. sc. Ivan Halasz, sada su daljnjim istraživanjima uz pomoć navedene metode otkrili kratkoživući i vrlo neobičan novi materijal.
U radu pod naslovom ‘In situ X-ray diffraction monitoring of a mechanochemical reaction reveals a unique topology metal-organic framework‘ kojeg su objavili u Nature Communications taj su materijal nazvali ‘katsenit‘ u čast kolegi Athanassiosu D. Katsenisu koji je prvi autor na radu.
‘- Važno je istaknuti da je ovaj novi materijal otkriven u sustavu koji se intenzivno istražuje posljednjih desetak godina, a koji ima potencijal za primjenu kod skladištenja i razdvajanje plinova. Usprkos svim dosadašnjim istraživanjima, katsenit do sad nije bio otkriven. Stoga su ovi rezultati važni je predstavljaju prvi konkretan iskorak u korist onog u što se već odavno sumnja, a to je da postupak mljevenja stvara međufaze sa strukturama koje nisu ostvarive u uobičajenim uvjetima – istaknuo je Halasz.
‘- Iako ovaj novi materijal najvjerojatnije neće doživjeti svoju praktičnu primjenu, jer se radi o kratkoživućem materijalu, njegovo otkriće predstavlja iskorak u razumijevanju obrade materijala na industrijskoj skali i otvara sasvim novu okolinu za generiranje prethodno nedostupnih struktura – objašnjava Friščić.
Međunarodni tim znanstvenika kojeg čine istraživačke grupe s Instituta Ruđer Bošković (IRB), Sveučilišta McGill u Montrealu, njemačkog Max Planck Instituta u Stuttgartu te kolege sa Europskog sinkrotronskog izvora (ESRF) u Grenobleu, posljednjih godina bilježe zapažene rezultate u području istraživanja mehanokemijskih reakcija koje omogućavaju kemijske reakcija bez upotrebe skupih i opasnih otapala.