Dan kreativnosti i inovativnosti 2012. okupit će u Varaždinu 25. listopada vodeće hrvatske stručnjake, gospodarstvenike i kreativce.
Uz dodjelu prestižnih nagrada najkreativnijim poduzetnicima, institucijama, gradovima, projektima i pojedincima, u sklopu cjelodnevnog događanja održat će se i niz tematskih radionica, te dva Think Tanka posvećena temama gospodarstva i obrazovanja, pod zajedničkim nazivnikom ‘Pokretači napretka – implementacija ideja i upravljanje inovacijama kao generator uspjeha‘.
Neki od govornika koji će oplemeniti Think Tankove su : Velimir Srića, Vladimir Paar, Martina Kosec iz udruge OPA, Jadranka Boban Pejić, Emilija Žuvić, Nikica Gabrić, Kristina Ercegović, Mihovil Barančić i Tatjana Bartaković.
- Hrvati su izuzetno kreativni, kao i svi ljudi općenito. Ono što je neophodno jest osigurati prostor i mogućnosti za razvoj kreativnosti s obzirom da je ona definitivno ključ napretka društva i svakog pojedinca. Mi smo tek na početku razvoja takvog plodnog okruženja u poslovnim sustavima, pa će nam trebati još neko vrijeme, međutim kada ljudi shvate koliko je to dugoročno isplativ alat nitko ih više neće trebati uvjeravati u to – rekla je Ivana Nikolić, predsjednica udruge MRAK, koja je prije pet godina i pokrenula tradiciju Dana kreativnosti i inovativnosti.
Ove godine jedna od tema bit će i socijalno poduzetništvo, pojam koji se sve češće spominje, iako je javnost još uvijek nedovoljno upoznata s punim značenjem toga pojma.
- Mislim da je glavni problem u tome što se u Hrvatskoj socijalno poduzetništvo ‘ne doživljava‘. Kao i u svemu drugome, riječ ‘socijalno‘ asocira na neka vremena koja se više ne gledaju kao ‘mračno doba‘, već se, kako to obično biva, idealiziraju jer je tada bilo bolje. Zatim, pojam ‘socijalno‘ se najčešće veže uz socijalu – nešto jadno, slabo, na margini društva. Najmanje se veže uz ono što socijalno poduzetništvo zaista jest – društveno odgovorno poslovanje u širem smislu. Što znači – vodim računa o ljudima, vodim računa o okolišu, vodim računa o profitu. Jer socijalno poduzetništvo je ipak – poduzetništvo. I potrebno je da socijalni poduzetnici budu samoodrživi. Meni je prva asocijacija kad netko spomene socijalno poduzetništvo – održivi rast. Rast koji dovodi do boljitka, ali ne na račun nekog drugog. To je tzv. win-win situacija. Za poduzetnika, za okolinu, za radnike i društvo u cjelini - kaže Emilija Žuvić, konzultantica za EU fondove i financije u Tehnološkom parku Varaždin i tehnička koordinatorica projekta ‘Upotreba lokalnih resursa za razvoj socijalnog poduzetništva – SOCPOD‘, financiranog iz programa IPA CBC SLO.
Na stanje u hrvatskom gospodarstvu i poduzetništvo osvrnuo se i naš poznati ekonomist Velimir Srića. - Hrvatsko gospodarstvo neće unaprijediti nikakve javne investicije niti nam i dalje treba država koja je najveći poduzetnik i koja političkom podrškom, poticajima i zaštitom monopolista određuje tko će uspjeti, a tko propasti. Naš budući razvoj ovisi o tisućama pojedinaca s idejama, poduzetničkom energijom i hrabrošću da izađu i bore se na tržištu. Zadatak države je stvoriti infrastrukturu i uvjete da sposobni u tome i uspiju, na zadovoljstvo i dobrobit svih nas - ističe Srića.