Na Zagrebačkoj školi ekonomije i managmenta održan je okrugli stol s temom vezanom oko donošenja novog stečajnog zakona.
Na okruglom stolu sudjelovali su predstavnici banaka, sudaca, malih poslodavaca, odvjetnika, sindikata i mnoštvo zaintersiranih studenata.
U uvodnom izlaganju Ljerka Mintas Hodak istaknula je važnost donošenja novog zakona, ali da bi se u ovom slučaju trebalo pomiriti dvije strane priče - onu pravnu i ekonomsku. Problem koji bi novi zakon mogao imati, objasnila je, taj je da se paralelno donose i zakon o stečaju i o osobnom bankrotu.
- To bi moglo dovesti da obrtnici i slobodna zanimanja mogu birati po kojem će zakonu ići u stečaj što bi moglo dovesti do brojnih problema. Kod donošenja takvih zakona mora se gledati slična slika da ne bi donijeli loše rješenje. Bez pravog razgovora između pravnika i ekonomista nećemo imati dobar zakon. U to moraju biti uključeni stručnjaci – ističe Čuveljak.
Veliki je problem nedostatak javne rasprave i što se primjedbe na tako velik i važan zakon moraju dati u kratkom roku. S tom ocjenom slaže se i odvjetnik Mićo Ljubenko koji apelira na sve da dobro promisle što donose.
- Bolje sporo i dobro, nego brzo i loše. Ovaj zakon ima veliki utjecaj na sve sfere društva i treba ga pažljivo donositi. Do sada stečajni zakon nije bio dobar i to se mora promjeniti. Treba istaknuti da kada se donosio zakon o predstečajnoj nagodbi to je bilo konsezusom, a tek su kasnije viđene greške koje su napravljene. To je jedan od najsloženijih zakona – smatra Ljubenko.
Mira Hajdić koja je i sama stečajna upraviteljica, ali i predstavnica malih i srednjih pouzetnika u HUP-u, smatra da ovaj zakon mora biti kvalitetan iz više razloga.
- Mali i srednji poduzetnici su za ovo zaintersirani iz više strana jer često su oni u obje uloge. Direktno su involvirani i moraju biti upoznati s promjenama. Ovo stanje u kojoj je generirana velika nelikvidnost dovelo je do velikih problema. Poduzetnici cijelo vrijeme riskiraju, ali trebaju znati da imaju osiguranje – rekla je Hajdić.
Za dosadašnji stečajni zakon Gordana Palaisa smatra da je bio dobar prema radnicima jer su imali prioritet, ali ipak ukazuje na neke probleme.
- Rijetki su stečajni postupci gdje su se radnici namirili 100 posto, a prosjek je oko 20 posto. To nije dobro i treba se mijenjati. U predstečajnim nagodbama radnici su izgubili dio prava i to se mora promijeniti. Nadamo se da će ovaj stečajni zakon biti još bolji i omogućiti bolje stečajne postupke, brže i efikasnije – smatra Palaisa.
Na skupu je istaknuto da je dobra stvar što zakon neće ići u prvo čitanje prije Nove godine, a svoje zaključke i prijedloge poslat će predlagateljima zakona s nadom da će se naći mjesta da ih se uvrsti u prijedlog novog zakona o stečaju.