Novi izazivač dolazi na hrvatsko tržište. Američki Uber objavio je da traži generalnog menadžera u Zagrebu. Taksisti su se, naravno, pobunili. I dobivaju od novinskih urednika veliki medijski prostor. Znatno veći nego što su isti urednici odvojili za svojevremeni dolazak ‘novinskog ubera’.
Kukavički smo, naime, odšutjeli dolazak interneta i praksu prepisivanja, tj. krađu novinskih sadržaja. I taksisti koji rogobore protiv Ubera ne kupuju novine, nego radije čitaju prepisane vijesti badava na svojim pametnim telefonima. I badava ‘skajpaju’ zaobilazeći telekome i njihove tarife. Sva ta tri slučaja ‘nelojalne konkurencije’ imaju zajednički nazivnik u tehnološkoj revoluciji, ali i zajednički epilog: propadaju svi koji se ne prilagode: klasične novine koje nisu uhvatile korak s internetom, telekomi koji nemaju drugog izvora prihoda osim obračunavanja impulsa, a propast će i taksisti koji će tvrdoglavo vrtjeti postojeći poslovni model i čekati zaštitu od države pred nelojalnim konkurentom.
Zasad su konkurenti, čini se, za naplatu Uberovog poreza zabrinutiji od države. Postojeći taksisti smatraju da će im Uber svojom neuhvatljivom aplikacijom krasti putnike, baš kao što je okoštali Radio taksi optuživao Cammeo za nelojalnu konkurenciju. Ipak, za razliku od internetskoga ‘copy-paste’ terorizma, Uber ipak otvara više radnih mjesta nego što ih zatvara. Ali, ne dolaze samo ‘uberi’, dolaze i roboti i preuzimaju sve više poslova. Ova civilizacija, pa i Hrvatska, uskoro će se suočiti s najdramatičnijim nedostatkom radnih mjesta (za ljude). Pa, dok u Ministarstvu financija razmišljaju kako naplatiti porez od Ubera, nitko ne razrađuje scenarije budućnosti u kontekstu ljudskog (ne)rada. Nije nimalo olakšavajuće što odgovora na to ključno pitanje još nema ni na globalnoj razini.