Ovogodišnje izdanje Weekend Media Festivala već devetu godinu za redom u Rovinju će okupiti regionalne i svjetske stručnjake iz područja medija, marketinga, oglašavanja i komunikacija. Na ovom najvećem regionalnom festivalu komunikacija kao poseban gost najavljen je i Lazar Džamić, ikona novinarskih i business krugova, ali i svestrani umjetnik koji je do nedavno vodio tim za strategiju brenda u Googleovom kreativnom think-tanku ZOO u Londonu. Lazar je napisao i sedam knjiga različite tematike, a među njima posebno je zanimljiva ona koja govori o stripu Alan Fordu i kulturološkom značenju njegove popularnosti u bivšoj Jugoslaviji. O njegovom iskustvu u inozemstvu i uspjehu čitajte u nastavku.
1. S obzirom na to da ste u Velikoj Britaniji već dugo, što ste sve radili i čime se bavili?
Bio sam strateg u nekoliko kreativnih agencija. U samom početku, odnosno na početku 2000. godine, kada je digitalni marketing tek počinjao u pravom smislu, imao sam sreću da budem na pravom mjestu, u pravo vrijeme i s pravim interesima te sam tako ušao u tu „digitalnu“ priču. Međutim, to se brzo pretvorilo samo u strategiju, ali jednog novog, kompleksnog i hibridnog tipa. Također, za to vrijeme napisao sam i nekoliko knjiga.
2. U Londonu se bavite digitalnim marketingom, možete li nam to malo približiti?
Više ne postoji „digitalno“‘, barem ne u razvijenom svijetu. Sada je sve to samo posao, marketing i oglašavanje, jer su svi mediji digitalni, pa uključujući i novine. „Digitalno“ je danas četvrta komunalija: voda, struja, kanalizacija i na posljetku komunikacija.
Čak i u Beogradu sada gotovo svaki kiosk za kokice ima wi-fi, a slično je i u čitavoj regiji. Tako da se ja u Londonu već duže vrijeme ne bavim „digitalnim“ marketingom već samo marketingom, točnije brend strategijom, pripovijedanjem i marketingom putem sadržaja te korisnički iskustvom tijekom potrošačkog ciklusa. Stjecajem okolnosti, tijekom mog nedavnog rada kao osnivača i vođe tima za brend strategiju u Google uredu u Londonu, moj fokus je bio na Googleovim brend platformama kao što je YouTube, 360 video i virtualna stvarnost.
3. Dok ste bili u Srbiji uspješno ste se bavili i novinarstvom, a također ste izdali i knjigu o bubnjevima. Otkuda interes za bubnjeve?
Interes za bubnjeve dolazi od djetinjstva. Moj najbolji prijatelj iz klupe je kupio gitaru u osnovnoj školi, a pošto moji nisu imali novca za to, ja sam kupio tek nekoliko palica i počeo s njime svirati na foteljama. Pošto moj karakter ima opsesivnih tendencija, to se brzo pretvorilo u strast, pa u poluprofesiju. U jednom trenutku sam imao prvu i najveću Jugoslovensku biblioteku i videoteku za bubnjarsku edukaciju.
4. Mnogi Vas ipak najviše prepoznaju po knjizi „Cvjećarnica u Kući cvijeća“, koja je zapravo Vaša osobna analiza uspjeha stripa "Alan Ford" u bivšoj Jugoslaviji.
Alan Ford je jedan od vrlo rijetkih primjera kako se jedan strani kulturni artefakt „primi“ u novoj sredini i štoviše, postane neodvojivi dio kulturne baštine zemlje primatelja; kulturni ekvivalent voćnog kalemljenja. Istina je da je Alan Ford u bivšoj Jugoslaviji postao popularniji i značajniji nego i u rodnoj Italiji, dok je u svim ostalim zemljama gdje je prijevod pokušan, ugašen nakon samo nekoliko izdanja. Nikada, primjerice, nije preveden na engleski.
5. O kojim temama ćete govoriti na ovogodišnjem 9. Weekend Media Festivalu i što posjetitelji mogu očekivati od Vašeg predavanja?
Govorit ću o jednom paradoksu, odnosno o tome kako je ono što nazivamo „marketing“ i „komercijalna komunikacija“ sada potpuno drugačije te kako je ostalo isto. Drugim riječima, u posljednjih desetak godina tehnologija, a posebno mobilna, i životni stilovi su potpuno promijenili definiciju i obuhvat naše profesije i to do te mjere da je sada teško odrediti tko treba što raditi. Kreativne agencije ulaze u PR, PR agencije ulaze u oglašavanje, menadžment konzultanti ulaze u iskustvo korisnika, a najveći poslodavac za dizajnere u Britaniji je trenutno IBM. Pri tome, ništa više nije „digitalno“ jer je sve digitalno. Ignoriranje poruka svih vrsta nikada nije bilo lakše i čitavu tu novu zbrku je nemoguće raditi uspješno bez dobrog poznavanja pripovjedačkih vještina iz pre-digitalnog doba...