Uz božićno-novogodišnji broj Lidera objavili i specijal Poslovna 2013., koji donosi očekivanja gospodarstvenika, direktora, poduzetnika, analitičara i mnogih drugih.
Prenosimo očekivanja Ivice Mudrinića, predsjednika Uprave HT-a i šefa Hrvatske udruge poslodavaca.
Kriza se u našim skučenim okvirima često razumije kao okvir za sukob - između kapitala i rada, vlade i sindikata, vlade i poslodavaca. Napetost na tim relacijama katkad se ne može izbjeći, osobito kad gledamo kratkoročno, ali to nije razlog da ne pokušamo prepoznati ono što nas spaja i na čemu možemo graditi platformu za napredak u budućnosti, za razvojni iskorak. To je posebno važno u trenutku kad s jedne strane proživljavamo duboku i dugotrajnu gospodarsku krizu, a s druge nas strane čeka ulazak u EU, koji je povijesna prigodu. To da trenutačno nismo spremni iskoristiti sve prednosti koje pridruživanje EU potencijalno pruža nije nikakva tajna, toga je svjestan veći misleći dio društva. HUP će svakako dati konkretan, konstruktivan doprinos da se takvo stanje promijeni.
Dvije različite interpretacije Stoga ne treba trošiti mnogo riječi na točke u čijoj se ocjeni poduzetnici i izvršna vlast nedvojbeno razilaze, a što smo više nego jasno iznijeli: 2012. bila je lošija od očekivanja, očekivanja za 2013. ponovno su loša, a s proračunom za 2013. ne možemo biti zadovoljni. To nije samo subjektivna interpretacija poslodavaca, takvu je ocjenu dala većina neovisnih analitičara i rejtinških agencija.Uz to, morat ćemo prijeći preko još dvije ključne stvari koje su nas podijelile u 2012. Prva je interpretacija promjena u poreznom sustavu. Vladina je interpretacija da je povećanje PDV-a opteretilo građane i otvorilo prostor za rasterećenje poduzeća smanjenjem doprinosa za zdravstvo. Analize, međutim, pokazuju da uvođenje PDV-a nije prouzročilo osjetan porast cijena, što znači da su poduzeća na sebe preuzela teret povećanja poreznog opterećenja. Druga je stvar interpretacija ključnih poluga razvojnog modela. Iako državne investicije smatramo nužnima, od početka smo upozoravali na to da one nisu dovoljne za pokretanje gospodarstva zbog mnogo razloga, među kojima se ističu stupanj zaduženosti i neučinkovitosti javnih poduzeća. Oduvijek mislimo da sljedeći razvojni iskorak mora počivati na povećanju konkurentnosti i privlačenju privatnih investicija, praćenih reformama u javnom sektoru, što uključuje i nastavak privatizacije te jačanje tržišnog natjecanja. Tako može stvoriti nova gospodarska struktura sposobna za nastup i realizaciju velikih prilika koje se stvaraju na otvorenome europskom tržištu od pola milijarde ljudi.Iako je bilo još prijepornih točaka, poput objavljivanja popisa na kojem se mogu naći porezni dužnici čiji dug nije neprijeporno utvrđen, neki su Vladini potezi bili dobro usmjereni.
Polazišta za konsenzus Donesen je dobar zakon o poticanju ulaganja koji predviđa znatne poticaje za investitore. Boljom naplatom poreza pojačala se financijska disciplina. Za poslodavce je to veoma važno jer se tako osiguravaju jednaki uvjeti za tržišno natjecanje. Napravljeno je mnogo u restrukturiranju brodogradnje. Počela su se restrukturirati neka javna poduzeća. Podupiremo i najavljeni Prijedlog zakona o strateškim ulaganjima. Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi sadržavao je neke prijeporne elemente koji su u posljednjoj, prihvaćenoj verziji djelomično korigirani, stoga dopustimo da prođe bar godinu dana nakon kojih ćemo ocijeniti učinke i oblikovati stajališta o njima te možda potrebnim doradama propisa. Pozdravit ćemo svaki rezultat koji će voditi prema rješavanju problema nelikvidnosti i nastavku održiva poslovanja poduzeća koja imaju budućnost na tržištu. Pozitivnim možemo istaknuti i zaokret koji se dogodio uz vezi s Prijedlogom zakona o oporezivanju nekretnina. Umjesto sukoba zbog nabrzinu iznesenoga zakonskog prijedloga odluka da se o tome povede četveromjesečna javna rasprava koja će omogućiti pomno vrednovanje pluseva i minusa predloženog poreza primjer je kako treba voditi dijalog o politici. Volio bih kad bi se ta metoda i vremenski okviri još više proširili jer na strateškoj se razini naša i Vladina gledišta podudaraju: zamjena izravnih poreza i doprinosa na rad i kapital porezima na potrošnju i imovinu ima dubok ekonomski smisao jer će pomoći konkurentnosti gospodarstva. Apeliramo na studiozan i sveobuhvatan pristup toj temi kako bi se dugotrajnim analiziranjem, testiranjem i dijalogom postignuli najveći učinci sveobuhvatne porezne reforme. Ona se treba provesti u nekim budućim, boljim gospodarskim vremenima, kad će i rizici biti manji, a učinci mnogo veći nego danas. Općenito, zauzimamo se za poštovanje Zakona o procjeni učinaka propisa i dovoljno duga razdoblja za konzultacije. Samo se uključenjem svake pameti koja postoji u ovoj zemlji mogu naći najbolja rješenja. A ona nam danas trebaju više nego ikad. Na takvim bi se pozitivnim točkama tijekom 2013. mogao početi graditi konsenzus i politika koja će Hrvatsku učiniti naprednom i konkurentnom europskom zemljom u kojoj će biti dobro raditi i živjeti. Iskorak treba utemeljiti na partnerskom osmišljavanju politike i mjera usmjerenih prema realizaciji novoga razvojnog modela.
Prijedlozi poslodavaca U HUP-u imamo dojam da bi se na takvim osnovama moglo vrlo brzo pokrenuti nekoliko projekata koji bi mogli polučiti učinke već u kratkom roku. Trenutačan je dojam da su i u Vladi otvoreni za tu vrstu prijedloga.Prvo, predložit ćemo konkretan paket od 20-ak mjera za pojednostavnjenje poslovanja da bi Hrvatska zauzela mnogo više mjesto na međunarodnoj rang-listi ‘Doing Business’ Svjetske banke. Drugo, predložit ćemo formiranje strukturirane arhive administrativnih zapreka poslovanju. Svaki poduzetnik i građanin mora moći prema jednostavnoj metodologiji i uza stručnu pomoć iznijeti administrativnu zapreku na koju je naišao i predložiti način za njezino otklanjanje. Posve je jasno da u tome zadnju riječ mora imati Vlada, na kojoj je odgovornost za procjenu javnog interesa. Ondje gdje je javni interes jasan,zapreka mora ostati. Ondje gdje javni interes nije razvidan administrativna zapreka mora se ukloniti. Neke zapreke čije ćemo uklanjanje tražiti odnosit će se na neporezne namete. Tako ćemo obnoviti stari projekt uklanjanja neporeznih nameta. Treće, tražit ćemo jasno definiranje privatizacijskih prioriteta, naglašavajući da pristup mora biti takav da država zadrži samo ono čime mora upravljati, a da što prije u sposobne ruke proda sve drugo.Četvrto, tražit ćemo da se veća financijska disciplina u dijelu naplate poreza poprati jačanjem financijske discipline u dijelu plaćanja državnog sektora u najširem smislu, što uključuje i javna poduzeća. Država mora primjer, zato se ne smije događati da netko ima porezni dug jer nije na vrijeme naplatio potraživanje od javnog sektora. Peto, ali ne i manje važno, želimo poduprijeti Vladina nastojanja da se izravnim akcijama, mjerama i promidžbom privuku strani ulagači jer to je prilika da se najviše iskoristi razdoblje nakon ulaska u EU. U taj paket svakako se ubraja i naša potpora projektima koji će omogućiti uporebu sredstava iz fondova EU.
Najrigidnija regulacija u Europi Tih pet točaka ilustrira ono što se, prema našoj procjeni, može vrlo brzo pokrenuti na partnerskoj osnovi, uz potpunu otvorenost tih projekata prema poduzetničkoj i široj javnosti. Pet točaka sigurno ne iscrpljuje popis prioritetnih političkih mjera, ali logičan su ‘meni’ stvari o kojima bi trebalo lako postići konsenzus i brzo ih početi provoditi. To ne znači da teže reforme, koje uključuju dublje potencijalne sukobe, treba ostaviti po strani. Naprotiv, uvjereni smo da i na njima treba nastaviti inzistirati kad je riječ o tržištu rada, obrazovanju, mirovinskom i zdravstvenom sustavu, reformi pravosuđa i javne administracije te reformi teritorijalnog ustroja. Za poslodavce posebno su važna područja obrazovanja i liberalizacije tržišta rada jer taj splet reformi može osigurati gospodarsku dinamiku i olakšati uklapanje u konkurentno otvoreno tržište EU. Uvijek ističemo da liberalizacija tržišta rada nije poslodavački hir koji tražimo radi povećanja ekstraprofita. Polazimo od egzaktnih, međunarodno usporedivih mjerila koja pokazuju da je naša regulacija tržišta rada među najrigidnijima u Europi, zbog čega nismo pripremljeni za ulazak. Imajući na umu razinu nezaposlenosti, takav zakonski okvir destimulira investicije i ne odgovara trenutku u kojem moramo što prije pronaći način za poticanje investicija i otvaranje novih radnih mjesta. Ne trebamo liberalizaciju radi lakšeg otpuštanja, nego radi lakšeg zapošljavanja i povećanja dinamike koja će dopustiti stvaranje konkurentne strukture i omogućiti uključivanje nezaposlenih i isključenih iz radne snage u svijet rada. Ulazak u EU prilika je koju ne smijemo propustiti. Čini se da je pred nama posljednji vlak koji stižemo uhvatiti da u toj zajednici već od prvih godina budemo ravnopravan član koji se ubrzano gospodarski i društveno razvija koristeći se prednostima koje EU donosi i ostvarujući pun potencijal vlastitih komparativnih prednosti.