U Hrvatskoj je u 2014., pokazuje najnovije Eurostatovo izvješće, udio energije iz obnovljivih izvora (OIE) u ukupnoj finalnoj energetskoj potrošnji iznosio 27,9 posto.
Tako je Hrvatska već ostvarila cilj od 20 posto udjela OIE-ja u ukupnoj finalnoj potrošnji energije koji je zacrtala za 2020. i dosegnula novopostavljeni cilj za EU u cjelini za 2030. – najmanje 27 posto udjela OIE-ja. Za to najviše može zahvaliti hidroelektranama, koje su više od polovine izvora energije, ali ne i vlastitoj energetskoj politici. Eurostatovi podaci, naime, otkrivaju i drugu stranu priče: Hrvatska je premašila cilj za 2020. još 2004. kad je udio OIE-ja iznosio 23,5 posto, a cilj do 2030. još 2013. (28,1 posto). Drugima riječima, pokazuju igranje na sigurno i manjak ambicija, ali i prostor za napredak. U Eurostatu napominju da će OIE i dalje imati važnu ulogu, a da bi se jače mogli okrenuti obnovljivim izvorima, najavio je i novi ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović.Uz Hrvatsku samo je još osam članica EU ostvarilo zadane ciljeve: Bugarska, Češka, Estonija, Italija, Litva, Rumunjska, Finska i Švedska. One su, naravno, postavile malo ambicioznije ciljeve i postupno im se približavale. Danska, koja si je zadala cilj od 30 posto udjela OIE-ja za 2020., i Austrija s ciljem od 34 posto vrlo su blizu toga; Danska je u 2014. bila na 29,2 posto, a Austrija na 33,1 posto. Francuska, Nizozemska, Velika Britanija i Irska pak najdalje su od svojih ciljeva. Francuska je 60 posto dalje do svog cilja i zbog toga je na začelju.