- Ministarstvo poduzetništva i obrta poziva sve male i srednje tvrtke (kojih je u Hrvatskoj 99.5 posto), da se aktivno uključe u programe Ministarstva i u ovoj godini iskoriste prilike koje nudi HBOR i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, kako bi ostvarili zacrtani cilj od 2.4 milijarde eura investicija, izjavio je Gordan Maras, ministar poduzetništa na prvom dijelu Liderove konferencije Budućnost obiteljskih tvrtki, koja se danas održava u Zagrebu.
Ministar je okupljenim predstavnicima obiteljskih tvrtki, članovima HUP-a i akademske zajednice najavio da će Vlada ove godine fokus staviti na ulaganja u javni sektor, no da će kroz svoje programe ove godine financirati projekte iz kreditnog fonda HBOR-a, u vrijednosti sedam milijardi kuna.
HBOR poduzetnicima nudi kamatnu stopu od tri posto, s počekom od pet godina i otplatom na 17 godina. Hrvatska agencija za malo gospodarstvo daje obiteljskim tvrtkama mogućnost jamstva na prvi poziv, odnosno državna jamstva kojima bi poduzetnicima bilo lakše doći do sredstva za investiranje. Za desetak dana Ministarstvo će predstaviti i novi program Poduzetnički impuls kojim će se poduzetnicima ‘osloboditi‘ dodatnih 336 milijuna kuna.- Zadaća Vlade je da stvori konkurentnije okruženje, smanji javne rashode i deficite te potiče investicije. Najveće tvrtke u Hrvatskoj stasale su kao obiteljske tvrtke, a jedna od njihovih najvećih vrijednosti je osobna povezanost kojom se u kriznim vremenima mogu izdržati veći napori nego u ne obiteljskim tvrtkama. Dakle sredstva imamo, programe imamo, treba samo ‘delati‘, zaključio je Maras.
S obzirom na to da je morao žuriti na sjednicu Vlade, nije bio u mogućnosti čuti neke osnovne značajke obiteljskog biznisa koje je predstavila Slavica Singer sa Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Naime, njezina prezentacija je pokazala kako 50 posto zaposlenog stanovništva u RH radi u obiteljskom biznisu. To je čak manje nego u, primjerice Austriji koja ima 75 posto zaposlenih u obiteljskim tvrtkama. Zanimljivo je da u svijetu između 70 i 90 posto svjetskog BDP-a godišnje stvaraju obiteljske tvrtke, a u SAD-u ta brojka iznosi 64 posto. Hrvatska na žalost, nema podataka koliko je realni utjecaj obiteljskog biznisa na ukupno gospodarstvo, ali se može pretpostaviti da je on vrlo velik.
- Statistika kaže da 30 posto tvrtki preživi drugu generaciju, 13 posto treću, a svega tri posto ima dugi vijek trajanja. Mislim da se ti trendovi pomalo mijenjaju sa sve češćom pojavom poduzetničkih obitelji, no nepotizam je još uvijek veliki razlog pesimistične statistike, objašnjava Singer. Iako Vlada nije jedina odgovorna za razvoj obiteljskog biznisa Singer misli da bi se drukčijom poreznom politikom, obrazovnim programima, promijenom Zakona o poduzetništvu kojim bi se tvrtkama omogućilo da dođu do novca bez gubitka kontrole trenutna situacija mogla okrenuti u korist obiteljskog biznisa.
Ostatak prvog dijela konferencije tekao je u opuštenijem tonu, kompetentni predavači Hrvoje Bogdan iz menadžment konzalting kompanije Adizes, Natalija Pekić iz Centra za poduzetništvo te Tanja Prekodravac iz tvrtke Selectio pričali su iz perspektive nasljednika obiteljskog biznisa, kako prepoznati lidera u redovima vlastite obitelji i koje su osnovne zakonitosti transfera obiteljskog biznisa.