Zakon o radu poznaje dva slična, ali u opsegu prava radnika veoma različita oblika sezonskog zapošljavanja: ugovor o radu na određeno vrijeme kojim se radnik zapošljava dok traje sezona i ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove.
Povećani opseg posla tijekom sezone opravdani razlog je za sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme. U pisanom ugovoru o radu na određeno vrijeme mora se navesti predviđeno trajanje. Ono se može odrediti vremenski (npr. na rok od tri ili šest mjeseci ili do određenog datuma, primjerice do 30. rujna) ili se vezati uz ispunjenje neke činjenice (npr. dok traju turistička sezona, poljoprivredni radovi i slično). Sezonsko zapošljavanje može biti zapošljavanje s punim ili s nepunim radnim vremenom, ovisno o potrebama poslodavca i interesima radnika.Ugovor o radu na određeno vrijeme ne mora, ali može, sadržavati odredbe o mogućnosti otkazivanja. Preporučuje se da se mogućnost otkazivanja predvidi pri zaključenju ugovora jer ga u suprotnome nije dopušteno otkazati prije isteka roka na koji je zaključen zbog poslovno uvjetovanih razloga. Nakon zaključenja ugovora o radu poslodavac je dužan prijaviti radnika mjerodavnim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja na propisanim obrascima. Prijava na mirovinsko osiguranje dostavlja se u 24 sata, a prijava na zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od početka rada.
Jednaka prava Tijekom radnog odnosa na određeno vrijeme radnik ima sva prava kao i radnici zaposleni na neodređeno vrijeme. Na njega se odnose odredbe Zakona o radu kojima se ograničava najdulji tjedni rad, ima pravo na odmor između dva radna dana te na tjedni odmor. Radnik na određeno vrijeme može raditi u preraspodijeljenome radnom vremenu, ali za njega razdoblje preraspodjele ne može biti dulje od razdoblja na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme. Kolektivni ugovori koji obvezuju poslodavca, pravilnici o radu i sporazumi sklopljeni između poslodavca i radničkog vijeća jednako se primjenjuju na radnike zaposlene na određeno vrijeme kao što se primjenjuju na radnike zaposlene na neodređeno vrijeme To znači da radnik zaposlen na određeno vrijeme ima pravo na plaću, naknadu plaće, potpore te nagrade kao i radnici stalno zaposleni kod tog poslodavca.Radnik zaposlen na određeno vrijeme ima pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu. Ako u kalendarskoj godini nije stekao pravo na puni godišnji odmor, ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora koji se određuje u visini jedne dvanaestine za svaki mjesec rada. U praksi radniku često istekne ugovor na određeno vrijeme, a tijekom tog ugovora nije iskoristio pravo na puni ili razmjerni dio godišnjeg odmora na koji je stekao pravo. Dogodi li se to, poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.
A staž teče... Poslodavci koji iz godine u godinu imaju veću potrebu za radnicima mogu s nekim radnicima sklopiti ugovor za stalne sezonske poslove. Ugovor o radu za takve sezonske poslove također je ugovor na određeno vrijeme, ali radnik stalni sezonac ima dodatna prava. Nakon prestanka radnog odnosa ima pravo na produljeno mirovinsko osiguranje, a doprinose za to osiguranje plaća poslodavac kod kojega je radio. Osim obveznog sadržaja koje mora imati svaki ugovor o radu ugovor za stalne sezonske poslove mora sadržavati uvjete i razdoblje u kojem će poslodavac uplaćivati doprinose za produljeno mirovinsko osiguranje, rok u kojem će poslodavac radniku ponuditi na sklapanje ugovor o radu za sljedeću sezonu te rok u kojem je radnik dužan izjasniti se o poslodavčevoj ponudi.Dakle, stranke radnog odnosa unaprijed polaze od namjere da će i sljedeće sezone sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme, a dok radnik ne radi, poslodavac se obvezuje za radnika plaćati doprinose za mirovinsko osiguranje. Doprinosi se plaćaju na najnižu mjesečnu osnovicu (za 2014. na osnovicu od 2779,35 kuna), tako da je mjesečna obveza za doprinose 555,87 kuna. Pravo na zdravstveno osiguranje radnik ostvaruje izravno putem Zavoda za zdravstveno osiguranje kao nezaposlena osoba, uz uvjet da se u trideset dana od prestanka radnog odnosa prijavi na zdravstveno osiguranje.
Šest neradnih mjeseci Zavod za zapošljavanje potiče zaključenje ugovora o radu za stalne sezonske poslove poticajnim mjerama kojima sufinancira i poslodavce i radnike. Poslodavac može za radnika koji je kod njega radio najmanje šest mjeseci ostvariti novčanu potporu za sufinanciranje mirovinskih doprinosa za radnikovo produljeno mirovinsko osiguranje, i to u iznosu od sto posto troškova za prva tri mjeseca, a za ostatak razdoblja najdulje tri mjeseca u iznosu od pedeset posto izdataka. Radnik ima pravo u razdoblju u kojem ne radi i mirovinski je osiguran preko poslodavca od Zavoda za zapošljavanje primati novčanu pomoć od šezdeset posto bruto plaće koju je ostvarivao u tromjesečnom razdoblju prije prestanka radnog odnosa, a najmanje u visini novčane naknade na koju bi imao pravo kao nezaposlena osoba. Nakon proteka tri mjeseca novčana pomoć iznosi pedeset posto pomoći utvrđene za prva tri mjeseca.