Sirovine na međunarodnom tržištu ponovno su ‘vruća roba‘ među ulagačima na financijskom tržištu i svi su sektori ponovno u plusu, nakon previranja zbog izglasavanja Brexita. Cijene svih metala rastu zbog rekordno niskih prinosa na obveznice i nagađanja o novim potezima središnjih banaka, šećer i kava napreduju zbog nepovoljne situacije u Brazilu dok se cijena nafte stabilizirala, a plina porasla. Jedino su žitarice zabilježile negativne brojke, pojašnjava Ole Hansen, rukovoditelj za robna tržišta u Saxo banci.
- Bloombergov indeks roba porastao je za 13 posto tijekom drugog kvartala jer su sirovine nadmašile dionice, obveznice i dolar. To je najbolji kvartal još od 2010. godine i pokazuje da su robna tržišta ponovno zanimljiva, nakon što smo zadnjih nekoliko godina svjedočili prezasićenosti tržišta i niskim cijenama. Rebalans nafte također dobro napreduje, a metali su ulagačima najpoželjnije sigurno utočište u tržišnim previranjima i zbog straha od porasta inflacije – pojašnjava Hansen.
Hedge fondovi računali su na rast cijena i tijekom drugog kvartala ozbiljno su kupovali različitu imovinu na robnim tržištima s ukupnom vrijednošću koja je dosegnula dvogodišnji maksimum te su njihove neto ‘duge‘ pozicije u WTI i Brent tipovima sirove nafte, zlatu, soji, kukuruzu i šećeru činile 78 posto od ukupnog iznosa, poručuju iz Saxo banke.
Trendovi kao što su stalan pad prinosa na obveznice i manje od deset posto vjerojatnosti podizanja kamatnih stopa u SAD-u u ožujku 2017. godine, utječu na robna tržišta, posebno na metale. Naime, potražnja ulagača za zlatom kroz ETP-ove porasla je skoro na 50 tona od izglasavanja Brexita, a zbog zanimanja za ročnice zlata na COMEX-u, cijena im je dosegnula šestogodišnji vrhunac i kupovina se nastavlja, unatoč velikoj uzburkanosti koja je trajala uoči referenduma zbog aktivnosti ‘hedge‘ fondova.
- Sektor takozvanih ‘soft commodities‘ raste zbog događaja u Brazilu, odnosno vrijednosti reala koja je na jednogodišnjem maksimumu i zabrinjavajućih vremenskih uvjeta koji mogu utjecati na ponudu šećera i kave - komentira Hansen i pojašnjava da su, s druge strane, na minuse na tržištu žitarica utjecali najnoviji podaci o sjeti u SAD-u jer su američki poljoprivrednici zasadili više pšenice i kukuruza no što se očekivalo. Pšenica je zato dosegnula najnižu devetogodišnju poziciju, a kukuruz je tijekom protekla dva tjedna na cijeni izgubio 19 posto nakon što su hedge fondove zbog propalih izgleda za veliku žetvu počeli prodavati imovinu koju su nakupili tijekom lipnja, kada je suša išla na ruku vrijednostima na robnim tržištima.
Za razliku od žitarica, prirodni plin bilježi pluseve s rastom cijene za 20 posto tijekom lipnja, a oporavak u drugom kvartalu je bio najjači još od 2000. godine. Povećana potražnja zbog vrućina u kombinaciji s raznim prekidima opskrbe utjecala je naime na slabije stanje na zalihama.
- Sirova nafta bila je izvan fokusa tijekom proteklog tjedna s obzirom da se nisu očekivale bitne promjene u rasponu cijene, ali istovremeno raste kontango koji odražava prezasićeno tržište jer se očekuje povratak nafte iz nalazišta u Nigeriji i Kanadi – smatra Hansen, prvi čovjek za robna tržišta u Saxo banci i naglašava da u SAD-u zalihe i proizvodnja i dalje padaju ali, nasuprot tome, dolazi do porasta zaliha benzina što utječe na slabe marže u rafinerijama. Kako se približavamo kolovozu, to će postati sve značajniji problem s obzirom da je kolovoz mjesec kad ionako sezonska potražnja za benzinom počinje usporavati, zaključuju iz danske investicijske banke i naglašavaju da bi brige o utjecaju Brexita na rast potražnje kao i slab globalni rast također mogli umanjiti rast cijene sirove nafte u trećem kvartalu.