Američko gospodarstvo osnažit će u nadolazećoj godini – prognoza

Nakon turbulentne 2025. američko gospodarstvo osnažit će u idućoj godini zahvaljujući poreznim olakšicama, manjim neizvjesnostima oko carinske politike, kontinuiranom rastu investicija u umjetnu inteligenciju i nizu smanjenja ključnih kamatnih stopa na kraju godine, smatraju ekonomisti.

Prema mišljenju stručnjaka, ubrzanje rasta potaknut će prije svega veći povrati poreza i niže stope poreza na dohodak. Te bi mjere trebale potaknuti privatnu potrošnju, glavni oslonac američkog gospodarstva, piše Reuters.

Američke kompanije u okviru Trumpovog 'velikog lijepog zakona' dobivaju pak niz poreznih olakšica, što bi moglo potaknuti jačanje kapitalne potrošnje, koja je dosad bila koncentrirana u segmentu podatkovnih centara i umjetne inteligencije, na druga područja.

'Utjecaj fiskalnih poticaja mogao bi samostalno dodati pola postotnog boda ili više u rast BDP‑a u prvom tromjesečju', smatra glavna ekonomistica konzultantske kompanije KPMG Diane Swonk.

Ekonomisti predviđaju i da će utjecaj američkih carina na cijene dosegnuti najvišu razinu u prvoj polovini godine. Ako cjenovni pritisak nakon toga popusti, što očekuju dužnosnici američke središnje banke, plaće će lakše nadmašiti tempo inflacije i time dodatno poboljšati financijsku situaciju kućanstava.

Potrošnja kompanija na infrastrukturu za umjetnu inteligenciju bila je ključna komponenta gospodarskog rasta u 2025., a vjerojatno će se nastaviti i u idućoj godini, budući da su velike tehnološke kompanije poput Amazona i Alphabeta najavile daljnja ulaganja.

Prema tome, kompanije u nadolazećoj godini očekuju bolji izgledi, nakon što je 2025. godinu obilježila stagnacija u broju zaposlenih u uvjetima oštre trgovinske politike i antiimigracijskih mjera.

'Očekujemo da će sve manja razina neizvjesnosti o regulativi, poticaj od poreznih olakšica i nedavno ublažavanje monetarne politike dovesti do osnaživanja gospodarstva u 2026.', rekao je analitičar kompanije Oxford Economics Michael Pierce.

Nepovoljni uvjeti jenjavaju

Američko gospodarstvo palo je na početku godine nakon iznenadnog uvođenja visokih carina. Prosječna carinska stopa na uvoz u SAD u 2025. godini poskočila je na gotovo 17 posto, s manje od tri posto na kraju 2024., pokazali su podaci nezavisnog ekonomskog istraživačkog centra sveučilišta Yale.

U drugom tromjesečju gospodarstvo se vratilo na putanju rasta, budući da je trgovinska politika postala jasnija, a kompanije i kućanstva prilagodili su se na novu situaciju. U trećem tromjesečju gospodarstvo je dodatno ubrzalo, prema stopi rasta od 1,1 posto na tromjesečnoj razini, budući da su Amerikanci povećali potrošnju, dok su kompanije pojačano ulagale u umjetnu inteligenciju.

Ekonomisti očekuju da će rast značajno usporiti u četvrtom tromjesečju, odražavajući utjecaj šestotjedne blokade američkih saveznih službi koja je započela 1. listopada. Utjecaj blokade poništit će se u prva tri mjeseca 2026., smatraju stručnjaci.

'Rast u 2025. godini bio je otporan usprkos značajnom negativnom utjecaju trgovinske i imigracijske politike', pišu ekonomisti japanske financijske grupacije Nomura, istaknuvši da sada nepovoljni utjecaji jenjavaju, dok monetarna i fiskalna politika potiču rast.

Slabo tržište rada

Ipak, američko gospodarstvo suočit će se i s brojnim rizicima, uključujući sve slabije tržište rada, kontinuirano visoku stopu inflacije te duboku podijeljenost među dužnosnicima središnje banke koji se ne mogu dogovoriti s kojim se problemom trebaju najprije boriti.

Ove godine američko tržište rada kontinuirano je slabilo, uz znatno usporavanje tempa otvaranja novih radnih mjesta u odnosu na godinu ranije i sve višu stopu nezaposlenosti. To je ključni razlog zbog kojeg su se dužnosnici američke središnje banke naposljetku dogovorili o nizu smanjenja ključnih kamatnih stopa u posljednjim mjesecima godine. U studenom je stopa nezaposlenosti iznosila 4,6 posto, no ekonomisti upozoravaju da izračun nije posve pouzdan, budući da tijekom blokade saveznih službi podaci nisu prikupljani.

Kontinuirano visoka stopa inflacije mogla bi ograničiti daljnje smanjenje kamatnih stopa u nadolazećoj godini.

Iako je inflacija u trećem tromjesečju bila znatno slabija no što su ekonomisti očekivali, stručnjaci smatraju da ne odražava stvarne cjenovne pritiske. Prema očekivanjima mnogih dužnosnika, inflacija potaknuta uvođenjem carina trebala bi oslabiti do druge polovine iduće godine.

Građani su pak zabrinuti zbog slabog tržišta rada, pokazali su najnoviji podaci poslovne udruge i istraživačke organizacije Conference Board, prema kojima je percepcija potrošača o tržištu rada pala na najnižu razinu od početka 2021. Zbog toga neki ekonomisti predviđaju da će kućanstva radije štedjeti nego trošiti dodatna sredstva koja će im donijeti nove porezne olakšice.

Dok bi kompanije mogle imati koristi od ulaganja u umjetnu inteligenciju ako im omogući veću produktivnost uz manje radne snage, zaposlenici i osobe u potrazi za poslom takve pogodnosti neće uživati.

'Očekujemo da će se stopa nezaposlenosti stabilizirati na 4,5 posto, kad zapošljavanje ubrza potaknuto snažnijim rastom konačne potrošnje', piše ekonomist investicijske banke Goldman Sachs David Mericle, istaknuvši daljnje slabljenje tržišta rada kao najveći rizik, budući da bi napredak umjetne inteligencije mogao dodatno usporiti već slab tempo otvaranja radnih mjesta.