Digital Europe traži bolju regulaciju bez rokova u kolovozu i prosincu

Velike tehnološke korporacije i scale-upovi koji posluju u Europi te nacionalne industrijske udruge iz više od 30 europskih zemalja, okupljeni u svojevrsnom industrijsko-tehnološkom think tanku Digital Europe, u svom dokumentu Better regulation for a competitive Europe (op.a., Bolja regulacija za kompetitivnu Europu), poručili su Europskoj komisiji da nije dovoljno samo 'smanjiti regulaciju' i očekivati bolju konkurentnost, već da treba provoditi bolju i efikasniju regulaciju.

Digital Europe inače okuplja 56.000 tvrtki koje posluju i investiraju u Europi, a to su istodobno kompanije koje su izravno pogođene europskim zakonodavstvom. Udruženje stoga kroz strukturirane konzultacije, ankete i sudjelovanje u zakonodavnom procesu artikulira njihove zajedničke interese prema institucijama EU-a, a upravo je na temelju takvog rada nastao dokument u kojem se sumiraju iskustva poslovnog sektora s recentnim zakonodavnim ciklusima u Europskoj uniji.

Bez procjena učinka

U dokumentu se ne dovodi u pitanje sama potreba za europskim pravilima, niti se zagovara deregulacija kao politički cilj. Naprotiv, polazišna je točka da zajedničko europsko zakonodavstvo ima smisla samo ako je predvidivo, temeljeno na dokazima i provedivo u praksi.

Problem, kako ga opisuje industrija, nastaje kada se propisi donose ubrzano, parcijalno i bez ozbiljne procjene stvarnih posljedica za gospodarstvo.

Prema iskustvima članica, zakonodavni proces posljednjih godina postao je sve nepredvidiviji. Godišnji i višegodišnji planovi Europske komisije sve se češće zaobilaze, nove inicijative se uvode bez jasne veze s postojećim propisima, a takozvane hitne procedure koriste se i u slučajevima koji teško opravdavaju preskakanje procjena učinaka i javnih konzultacija. Takav pristup rezultira preklapajućim, a ponekad i međusobno proturječnim pravilima, koja naknadno zahtijevaju ispravke i dodatno povećavaju regulatorni teret.

Posebno se problematičnima ocjenjuju procjene učinaka, koje bi trebale biti temelj kvalitetnog zakonodavstva. Iako formalno postoje testovi konkurentnosti i utjecaja na mala i srednja poduzeća, u praksi se oni često svode na općenite ocjene bez ozbiljne kvantifikacije troškova.

Kumulativni učinci novih propisa gotovo se ne analiziraju, a stvarni troškovi usklađivanja, uključujući duljinu izlaska proizvoda na tržište ili konkurentnost u odnosu na druge globalne regije, sustavno se podcjenjuju.

Konzultacije s nerealnim rokovima

Ni konzultacije s dionicima, iako brojne, ne daju, poručuju, očekivane rezultate. Posebno se problematičnima navode konzultacije pokrenute u kolovozu ili u drugoj polovici prosinca, kada su kapaciteti poduzeća i udruga objektivno ograničeni, što dovodi u pitanje stvarnu svrhu takvih procesa. Konzultacije nerijetko imaju, kažu, nerealne rokove, sugestivno oblikovana pitanja, manjak povratnih informacija o tome kako su primjedbe korištene te na paralelne konzultacije o srodnim zakonodavnim inicijativama. Umjesto boljih propisa, takav pristup često proizvodi administrativni zamor i dodatno smanjuje povjerenje u zakonodavni proces.

Problemi se, osim toga, ne zaustavljaju na donošenju zakona. Neujednačena provedba i slabo provođenje prava EU-a, osobito u području jedinstvenog tržišta, dodatno fragmentiraju poslovno okruženje. Tvrtke koje posluju u više država članica suočavaju se s različitim tumačenjima istih pravila, što povećava troškove i pravnu nesigurnost, dok se politički cilj jedinstvenog tržišta sve češće gubi u praksi.

Zato se u dokumentu inzistira na pomaku s kvantitete na kvalitetu. Umjesto pukog 'smanjivanja regulacije', zagovara se povratak discipliniranog zakonodavnog planiranja, s ozbiljnim i dinamičnim procjenama učinaka koje se ažuriraju tijekom cijelog zakonodavnog procesa, uz koordiniranje radu institucija kako bi se izbjegla nepotrebna složenost.