ESB zadržao kamate: Inflacija će biti viša, a rast niži zbog rata u Iranu
Christine Lagarde
Izgledi su znatno neizvjesniji zbog rata na Bliskom istoku, iz kojeg proizlaze pozitivni rizici za inflaciju i negativni za gospodarski rast
Upravno vijeće Europske središnje banke danas je odlučilo da će tri ključne kamatne stope ESB‑a ostati nepromijenjene. Kamatna stopa na novčani depozit ostaje na dva posto, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja na 2,15 posto, a kamatna stopa za mogućnost posudbe 2,4 posto.
Kako objašnjavaju u priopćenju, izgledi su znatno neizvjesniji zbog rata na Bliskom istoku, iz kojeg proizlaze pozitivni rizici za inflaciju i negativni rizici za gospodarski rast.
- Rat će zbog viših cijena energije značajno utjecati na kratkoročnu inflaciju. Njegove će srednjoročne posljedice ovisiti o intenzivnosti i trajanju sukoba te utjecaju cijena energije na potrošačke cijene i gospodarstvo - navode iz ESB-a, no napominju da je ESB 'u dobrom položaju da prebrodi tu neizvjesnost'.
- Inflacija se kreće oko ciljne razine od dva posto, dugoročnija inflacijska očekivanja čvrsto su usidrena i gospodarstvo se pokazalo otpornim u posljednjim tromjesečjima - dodaju.
Prema novim projekcijama stručnjaka ESB-a, u osnovnom scenariju ukupna inflacija prosječno će iznositi 2,6 posto u 2026., dva posto u 2027. i 2,1 posto u 2028. godini. Inflacija je revidirana naviše u odnosu na projekcije iz prosinca, i to posebno za 2026., zato što će cijene energije biti više zbog rata na Bliskom istoku.
U vezi s inflacijom bez energije i hrane stručnjaci predviđaju prosječnu stopu od 2,3 posto u 2026., 2,2 posto u 2027. i 2,1 posto u 2028. godini. Ta je predviđena putanja također viša od one u projekcijama iz prosinca, uglavnom zbog utjecaja viših cijena energije na inflaciju bez energije i hrane.
Stručnjaci očekuju prosječnu stopu gospodarskog rasta od 0,9 posto u 2026., 1,3 posto u 2027. i 1,4 posto u 2028. Riječ je o reviziji naniže, posebno za 2026., zbog globalnog utjecaja rata na tržišta sirovina, realne dohotke i povjerenje. Istodobno bi rast i nadalje trebali podupirati niska nezaposlenost, stabilne bilance privatnog sektora te javna potrošnja na obranu i infrastrukturu.
U slučaju dugotrajnog poremećaja opskrbe naftom i plinom zbog rata na Bliskom istoku, inflacija bi bila viša, a rast niži od navedenih projekcija, napominju iz ESB-a.
