HBOR osniva PRE-IPO fond u kojemu će sudjelovati kao sidreni ulagatelj

Vrijednost HBOR-ovih poslovnih aktivnosti  u prvih deset mjeseci ove godine dosegnula je 1,85 milijardi eura, što je 18 posto više nego u isto vrijeme lani, a očekuje se da će do kraja godine taj iznos dosegnuti dvije milijarde eura, što bi bio najbolji rezultat poslovanja Hrvatske banke za obnovu i razvoj dosad, istaknuo je predsjednik Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo na trećoj konferenciji HBOR Invest  posvećenoj temi razvoja tržišta rizičnog kapitala i alternativnih izvora financiranja.

Dodao je da uz rast kreditiranja, HBOR širi ponudu alternativnih izvora financiranja, a među najvažnijim budućim projektima najavio je PRE-IPO fond (koji bi kupovao dionice privatne firme prije nego ta tvrtka izađe na tržište kapitala), u koji HBOR planira uložiti 30 milijuna eura vlastitih sredstava.

- Fond bi trebao postati operativan u drugoj polovici sljedeće godine. Postupak odabira društva za upravljanje je u tijeku, a HBOR bi u fondu sudjelovao kao sidreni ulagatelj, čije bi početno ulaganje trebalo pomoći privlačenju dodatnog kapitala - pojasnio je Čuvalo dodavši da je cilj fonda potaknuti aktivnost tržišta kapitala.

Ulaganja u fondove

Prema Čuvalovim riječima, HBOR je u 12 različitih investicijskih fondova dosad uložio više od 150 milijuna eura, od čega je devet fondova koji dominantno djeluju na domaćem tržištu prikupilo više od 700 milijuna eura kapitala namijenjenog ulaganju u male i srednje poduzetnike. Osim u 12 fondova, HBOR je uložio i 30 milijuna eura u još tri fonda koji se nalaze u fazi osnivanja. Novac za ulaganja u fondove najvećim dijelom je došao iz HBOR-ovih sredstava, a manjim dijelom od Vlade i iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Ulaganjima u fondove HBOR želi popuniti nedostatke na tržištu, privući privatne institucionalne ulagatelje i potaknuti osnivanje novih fondova i upravljačkih timova, poručio je Čuvalo.

– Našim ulaganjima želimo djelovati u onim dijelovima tržišta, u onim tržišnim nišama gdje nedostaje privatnog kapitala i gdje je potrebno djelovanje državne financijske institucije – istaknuo je.

U strukturi poslovanja HBOR-a i dalje prevladavaju krediti: odobreno je više od 1,4 milijarde eura novih kredita, pri čemu se 75 posto ili oko milijardu eura odnosi na kredite za financiranje novih investicija, a ostatak za obrtni kapital.

Uz kreditiranje, važan dio poslovanja čini osiguranje naplate izvoznih poslova, a u prvih deset mjeseci osigurani su izvozni poslovi vrijedni oko 300 milijuna eura.

Širenje poslovanja HBOR-a oslanja se i na provedenu dokapitalizaciju kojom je temeljni kapital banke povećan s gotovo milijardu eura na gotovo dvije milijarde. U tom povećanju 411 milijuna eura se odnosi na "svježe uplaćeni" kapital iz NPOO-a, koji će biti uložen u tri bitna sektora - 203 milijuna eura u digitalnu tranziciju, 133 milijuna eura u obranu i sigurnost, a 74 milijuna eura u projekte zelene tranzicije.

Za sljedeću godinu najavio je analizu nedostataka na tržištu rizičnog kapitala koja bi trebala pokazati u koje tržišne niše HBOR treba usmjeriti ulaganja i koliko je novca potrebno da bi se poboljšala dostupnost financiranja, a nakon analize očekuje se novi javni poziv investicijskim fondovima.

– Reakcija tržišta bila je odlična. Javilo nam se 14 društava za upravljanje fondovima sa svojim investicijskim strategijama – rekao je Čuvalo dodavši da je dio prijedloga prihvaćen te su potpisani sporazumi o ulaganju, dio je još u razmatranju, dok su neki odbijeni jer nisu bili usklađeni s HBOR-ovom investicijskom strategijom.

Ulaganja u obveznice

Među novostima predstavljenima na konferenciji jest i mogućnost HBOR-ova ulaganja u obveznice poduzetnika iz privatnog sektora te municipalne obveznice javnog sektora, čime će izdavatelji koji se odluče na takav način prikupljanja novca dobiti još jednog potencijalnog ulagatelja, navode u HBOR-u.

Predstavljen je i novi jamstveni fond za investicijske kredite, koji uz velike poduzetnike obuhvaća mala i srednja poduzeća, pri čemu je navedeno da jamstva moraju biti veća od deset milijuna eura.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić je rekao da za daljnji razvoj "eko sustava", bitnog i za jačanje tržišta kapitala, Vlada može doprinijeti kreiranjem stabilnog makroekonomskog okvira. Također, za nastavak rasta gospodarstva i u 2027. godini, koji je trenutno projiciran na 2,1 posto, prema Ćorićevim riječima potrebne su relativno stabilne geopolitičke okolnosti, kao i aktiviranje svih mogućih potencijala domaćeg tržišta, pa i putem tržišta kapitala, pri čemu je upravo apostrofirao aktivnosti HBOR-a oko uspostave pre-IPO fonda.

Hrvatski investicijski račun

Rekao je i da za dodatan angažman privatnog kapitala na tržištu kapitala dobru pretpostavku daje projekt Hrvatskog investicijskog računa (HIR), koji će zaživjeti od 1. siječnja iduće godine, a "ponudu i potražnju" bi trebali "dodatno obogatiti" i novi IPO-i.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak ove je godine po treći put organizirala equity konferenciju Invest HBOR u cilju daljnjeg osnaživanja tržišta rizičnog i vlasničkog kapitala te promicanja investicijske kulture u Hrvatskoj, a tema ovogodišnje konferencije je “Umijeće izlaska iz ulaganja” i vezana je uz izazove izlaska iz investicija, mogućnosti za ubrzanje samog procesa izlaska, pristupe vrednovanju investicija te uz strategije za uspješnu realizaciju izlaza. Ovogodišnja konferencija održava se pod pokroviteljstvom Vlade RH, a okupila je vodeće domaće i međunarodne stručnjake iz područja rizičnog kapitala, institucionalne ulagatelje te predstavnike europskih institucija s kojima HBOR blisko surađuje.