Krešimir Budiša: Preuzimamo licencu RSM-a i ulazimo među 10 najvećih

Splitska revizorska i savjetodavna grupacija UHY, nakon gotovo dva desetljeća napušta istoimenu međunarodnu mrežu. Svoja četiri društva udružuje s dosadašnjom hrvatskom članicom mreže RSM, čime nastaje nova RSM Croatia grupa. Grupacija će okupljati pet društava s oko 60 zaposlenih i mrežom ureda u Zagrebu, Splitu, Koprivnici i Požegi, pri čemu većinski vlasnički udio preuzimaju splitski partneri. O razlozima povezivanja, planovima širenja te kretanjima na tržištu poslovnog savjetovanja i revizije razgovarali smo s Krešimirom Budišom, partnerom i suvlasnikom RSM Croatia grupe.

Nakon više od tri desetljeća poslovanja i dugogodišnjeg članstva u UHY-ju započinjete novo poglavlje pod brendom RSM. Što se točno mijenja, što podrazumijeva spajanje s dosadašnjim hrvatskim članicama RSM-a i koliko će velika biti nova grupacija?

Najvidljivije se mijenja ime, ali to je najmanji dio priče. Splitski tim, koji je gotovo dvadeset godina radio pod UHY-jem, i dosadašnji RSM Croatia iz Zagreba postaju jedna grupacija, RSM Croatia grupa. Revizija se spaja u jedno revizorsko društvo, a porezno savjetovanje, poslovno savjetovanje i računovodstvo idu u zasebna društva pod zajedničkim holdingom. Licencu RSM-a za Hrvatsku preuzimamo mi, odnosno splitski partneri postaju većinski vlasnici grupe.

Klijenti zapravo dobivaju više nego što su imali. Rade i dalje s istim ljudima kao godinama, ali iza njih sada stoji ured u Zagrebu, revizija sa zagrebačkim iskustvom i mreža koja je šesta u svijetu. Nova grupa ima oko 60 zaposlenih i urede u Zagrebu, Splitu, Koprivnici i Požegi. Time ulazimo među deset najvećih revizorskih i savjetodavnih kuća u Hrvatskoj po prihodima i broju zaposlenih.

Kako je uopće došlo do tog povezivanja? Kakva će biti uloga dosadašnjih vlasnika i partnera RSM-a? Ostaju li operativno uključeni u poslovanje?

To nije bila odluka preko noći. Devetnaest godina, od 2007., bili smo punopravni članovi UHY-ja i ta je suradnja bila dobra, ali posljednjih smo godina sve jasnije vidjeli da nam za sljedeći korak treba drukčiji partner. Trebala nam je vlastita prisutnost u Zagrebu, jača revizija i mreža koja ima ozbiljnu prisutnost upravo u zemljama iz kojih dolaze ulagači u Hrvatsku.

S kolegama iz RSM Croatia razgovarali smo dugo i otvoreno. Brzo se pokazalo da se ne preklapamo, nego nadopunjujemo: oni imaju dugogodišnje iskustvo u RSM mreži i ugledan revizijski posao u Zagrebu i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a mi porez, savjetovanje, EU fondove, računovodstvo i snažnu poziciju u Dalmaciji.

Zagrebački partneri ostaju i suvlasnici i operativno uključeni, posebno u reviziji. To nam je bilo važno. Nismo htjeli preuzeti logo i popis klijenata, nego ljude koji znaju raditi. Upravljanje je postavljeno tako da većinski vlasnici Helena i ja imamo većinu i odgovornost za razvoj grupe, a svaki dio posla vode ljudi koji ga najbolje poznaju, jer dubinski vjerujemo da ova profesija mora ostati i ostati će u odgovornosti i vlasništvu ljudi koji poslove i organiziraju i odrađuju.

Zašto ste se odlučili upravo za RSM? Što vam ta međunarodna mreža pruža, odnosno što s time dobivate?

RSM je mreža koja je od početka građena za srednje tržište, a to su upravo naši klijenti: obiteljske i vlasnički vođene tvrtke, hotelijeri, investitori, hrvatske kćeri stranih grupacija. Prošle je godine mreža ostvarila 7,7 milijardi dolara prihoda i radi u 120 zemalja. To je šesta mreža na svijetu i, nakon Velike četvorke, jedna od najozbiljnijih globalnih adresa za tvrtke srednje veličine.

Za nas su presudne tri stvari. Prva je geografija: RSM je jak u Austriji, Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji, ali i UK i SAD-u, a iz tih država dolazi najveći dio stranih ulaganja u Hrvatsku. Kad njemački ili austrijski investitor kupuje hotel na Jadranu, on želi savjetnika čije ime prepoznaje.

Druga su metodologija, alati i kontrola kvalitete u reviziji koje društvo naše veličine samo ne bi moglo razviti. Treća je vjerodostojnost. Banke, fondovi i međunarodne grupacije drukčije gledaju izvješće s prepoznatljivim imenom, a pritom ostajemo ono što jesmo, partnerska kuća koja poznaje svoje klijente i lokalno tržište.

Dosad ste poslovali prvenstveno iz Splita, a ovim povezivanjem jačate prisutnost u Zagrebu. Koliko vam je zagrebačko tržište važno za daljnji rast i kakve vam nove poslovne mogućnosti otvara?

Zagreb nam nikada nije bio nepoznat teren. U pripremi i provedbi složenih EU projekata godinama radimo s brojnim velikim klijentima upravo iz Zagreba. No unutar UHY mreže zagrebačko je tržište pokrivala zasebna, neovisna članica, s kojom smo korektno surađivali i koja ostaje u UHY-ju, pa vlastiti tim u Zagrebu nismo razvijali.

U Dalmaciji smo godinama među najvećima u financijama i savjetovanju, ali sjedišta velikih tvrtki, banaka, fondova i stranih kompanija su u Zagrebu. Tamo se donosi velik dio odluka i za projekte koje mi radimo u Splitu i Dalmaciji. Sada te klijente prvi put možemo pratiti vlastitim timom i na licu mjesta.

Sada u Zagrebu imamo ured, revizorski tim i klijentsku bazu, i na to možemo nadograditi ono u čemu smo jaki: porezno i transakcijsko savjetovanje, EU fondove, financijske studije i projekcije, outsourcing plaća i računovodstva. Posebno vidim prostor za tvrtke od 50 do 250 zaposlenih u zagrebačkom prstenu, koje traže jednog partnera za brigu o svojim financijama. Za dalmatinske klijente to znači da ih sada možemo pratiti i u Zagrebu, s istim ljudima koje već poznaju.

Koje su danas vaše najvažnije djelatnosti i u kojim uslugama vidite najveći prostor za rast?

Posao danas stoji na četiri linije poslovanja: reviziji, poreznom savjetovanju, poslovnom savjetovanju i računovodstvu s obračunom plaća. Revizija nam daje stabilnost i ugled. Porez i savjetovanje su ono po čemu nas klijenti najviše traže: strukturiranje grupa i transakcija, prekogranični porezni problemi, financijske studije, EU fondovi i financiranje složenih projekata, poslovni planovi za banke.

Najveći prostor za rast vidim na nekoliko mjesta. Prvo su transakcije, odnosno spajanja, preuzimanja i prodaje tvrtki, jer godinama vidimo problem na kojem radimo s našim klijentima. U Hrvatskoj stotine vlasnika koji su tvrtke osnovali devedesetih danas razmišljaju o nasljedniku ili prodaji, a većina nema kome se obratiti.

Već radimo procjene vrijednosti i prve transakcije, a sada gradimo poseban odjel. Drugo je outsourcing plaća i računovodstva za srednje tvrtke, kojima je sve teže naći i zadržati vlastite ljude, te komplementarne usluge razvoja ljudskih resursa s obzirom da imamo i HR eksperta u timu od prošle godine.

Treće je sve što donose nova pravila: izvještavanje o održivosti, minimalni globalni porez, digitalno izvještavanje, eRačun. Svaka nova regulativa za klijenta je trošak, pa nastojimo u tom smislu organizirati posao da što je moguće više rasteretimo klijenta.

Na hrvatskom tržištu revizije djeluju velike međunarodne kuće, ali i niz manjih domaćih društava. Gdje u toj konkurenciji vidite prostor za RSM i kakve klijente želite privući?

Tržište je prilično jasno podijeljeno. Velika četvorka drži veliki dio revizije i savjetovanja, ali je usmjerena na najveće sustave, banke i listane tvrtke. S druge strane je dvjestotinjak malih revizorskih društava, često s jednim ili dva revizora, koja teško mogu pratiti sve strože zahtjeve kvalitete i neovisnosti.

Naše je mjesto između njih. Tvrtke s prihodom od nekoliko milijuna do stotinjak milijuna eura, obiteljske grupacije, hotelijeri, investitori u nekretnine i energiju, hrvatske kćeri stranih grupacija i tvrtke koje se spremaju za investitora ili prodaju. Njima treba ozbiljna revizija i međunarodno ime, ali i partner koji će se javiti na telefon i doći na sastanak. Kod Velike četvorke takav klijent često je mali, kod nas je važan. To je cijela filozofija RSM-a i zato nam odgovara.

Očekujete li daljnje okrupnjavanje hrvatskog tržišta revizije, računovodstva i poslovnog savjetovanja? Što danas najviše potiče takva povezivanja i koliko je pritom važan problem pronalaska i zadržavanja stručnjaka?

Okrupnjavanje je neizbježno, i to u sve tri djelatnosti. Pokreću ga četiri stvari. Regulativa je sve složenija, a trošak kontrole kvalitete, IT sigurnosti i osiguranja od odgovornosti isti je za malo i za srednje društvo. Tehnologija i umjetna inteligencija traže ulaganja koja mali ured ne može podnijeti. Mnogi osnivači dolaze do godina kad traže nasljednika. A četvrti, možda i najvažniji razlog, su ljudi.

Nedostatak stručnjaka danas je najveće ograničenje rasta cijele struke. Mladi ekonomisti ne žele raditi u maloj kancelariji bez perspektive. Žele veću kuću, međunarodne projekte, mogućnost rada u inozemstvu, mentorstvo i jasnu karijeru. Upravo nam je to jedan od argumenata za RSM: možemo ponuditi razmjene s kolegama iz mreže, edukacije i projekte s klijentima iz cijele Europe. Bez toga se danas ne može ni zaposliti ni zadržati dobre ljude.

U svijetu je sve izraženiji interes private equity fondova za preuzimanje revizorskih i savjetodavnih društava. RSM se zasad opredjeljuje za drukčiji model rasta, bez vanjskih financijskih ulagača. Zašto je to važno i može li se dugoročno konkurirati velikim igračima bez takvog kapitala?

To mi je osobno bio jedan od važnijih razloga za RSM. Fond ulazi da bi za pet do sedam godina izašao s profitom, a to stvara pritisak na marže, na broj sati i na prodaju dodatnih usluga. Na koncu, nije realno na taj način stvarati prostor za nove, junior partnere, i generalno sam mišljenja da će taj plimni val u jednom trenutku stati, kada se shvati da izlazi neće biti profitabilni, jer ako kupite firmu i iz nje ode niz stručnjaka koji nose i kontakte i poslove, ona vrijedi puno puno manje.

RSM je izabrao drukčiji put. Članice u SAD-u, Velikoj Britaniji, Kanadi, Irskoj i Meksiku od početka 2026. povezane su u transatlantsko partnerstvo s više od 23.000 ljudi i preko pet milijardi dolara prihoda. Kapital i razmjer grade se zajedno, ali vlasništvo ostaje u rukama partnera.

Mislim da se tako može konkurirati, jer je u našem poslu najveći kapital zapravo povjerenje klijenata i dobri ljudi. Kapital fonda kupuje brzinu, ali ne kupuje povjerenje. I mi u Hrvatskoj rastemo isto tako: vlastitim novcem, partnerima koji ulažu u posao i preuzimanjima koja imaju smisla za klijente.

Vaš ured osnovala je 1995. godine vaša majka Helena Budiša. Kada ste se vi uključili u obiteljski posao i kako danas dijelite odgovornosti?

Ja sam uz firmu praktički odrastao, pa je teško reći kada sam se uključio. I kao osnovac sam radio prvu web stranicu u kasnim devedesetim godinama, pa ulazak stranih klijenata i u UHY mrežu kao student, a formalno sam naravno počeo raditi nakon izlaska s fakulteta, 2013. godine te odmah krenuo u nešto što sam vidio kao budućnost - savjetničke i kompleksne projektne i razvojne usluge kroz UHY Savjetovanje.

Nakon toga slijedom razvoja posla sam vodio velike infrastrukturne razvojne projekte Sveučilišta u Splitu, te zatim jedan mandat u Gradu Splitu kao savjetnik gradonačelnika, gdje sam vodio pripremu velikih razvojnih projekata, od Tehnološkog parka i poslovne zone Dračevac do pripreme projekta i koncesije za Žnjan, razvoja inteligentnih transportnih sustava i brojnih smart city projekata i uspostave gradske razvojne agencije RaST. To me naučilo kako izgleda projekt s druge strane stola, iz perspektive investitora, javnog sektora i banke, i to dragocjeno iskustvo mi danas u poslu izuzetno koristi.

Podjela je danas prilično prirodna. Helena je primarno u reviziji, računovodstvu, kvaliteti i odnosu s klijentima koji su s nama od devedesetih, ali i sa vlasnicima koji izlaze iz društva i prodaju svoje poslovanje. Ja se više bavim razvojem: savjetovanjem, poreznim i transakcijskim poslovima, EU fondovima, velikim projektima, razvoju međunarodnih kontakata i mreža, a posljednjih godinu dana i cijelom pričom s RSM-om.

Sestra, stručnjak za ljudske resurse najnoviji je dodatak timu koja donosi iskustvo iz razvoja velikih korporacija koje nam u tom smislu pomaže strukturirati sve ove iznimno važne poslove i odluke. Važne odluke donosimo zajedno, a raspravljamo, kao u svakoj obitelji, i s našim partnerima i dugogodišnjim kolegama koji su s nama preko 10 i 15 godina, vrlo otvoreno.

U međuvremenu ste se od klasičnih revizorskih i računovodstvenih poslova proširili na poslovno savjetovanje, EU fondove i velike razvojne projekte. Što je bilo presudno za takav razvoj i kako se tijekom godina mijenjala struktura vaših klijenata?

Presudna su bila dva trenutka. Prvi je bio ulazak Hrvatske u EU, kad smo shvatili da klijentima treba netko tko će projekt znati i financijski i porezno postaviti, a ne samo napisati prijavu. Drugi je bio rast turizma, te većih veza s međunarodnim poslovanjem. Više od dvadeset godina radimo s hotelima i turističkim tvrtkama na obali, te brojnim međunarodnim investitorima u Hrvatsku, a investicija u hotel ili neko društvo uvijek otvara pitanja financiranja, poreza, strukture vlasništva i kasnije prodaje.

Klijenti su se mijenjali s nama. Devedesetih su to bila uglavnom mala i srednja domaća društva. Danas uz njih radimo s hotelskim grupacijama, investitorima, institucijama i javnim naručiteljima. Radili smo studije financiranja za Osječki sajam i Centre za branitelje, Sveučilište u Splitu te projekte za Muzeje Ivana Meštrovića i Forticu na Hvaru, ali i studije za novi stadion Maksimir i Poljud. Sve smo više uključeni i u prekogranične strukture, s klijentima i partnerima iz Njemačke, Austrije, SAD-a i regije. Sve to danas čini četiri splitska društva i oko 40 ljudi ukupno smo u Dalmaciji najveća grupa u ovom poslu.

Je li ovo spajanje završetak jedne faze razvoja ili tek početak daljnjeg širenja? Gdje vidite RSM u Hrvatskoj za pet godina i planirate li nova preuzimanja, zapošljavanja ili ulazak u dodatne djelatnosti?

Ovo je početak. Spajanje nam je dalo temelj: ime, vlastiti tim u Zagrebu i reviziju u razmjeru koji sami nismo imali. Sada slijedi period zajedničke sinergije.

Za pet godina vidim RSM Croatia kao većeg, jačeg i pozicijski na ljestvicama, i ljudima i prihodima i kvalitetom kao jasnom pozicijom prvog izbora za srednje tvrtke. Ne isključujemo nova preuzimanja, zapošljavanja i ulazak u djelatnosti koje i sada već gradimo kao što je odjel za transakcije, procjene vrijednosti i prodaju tvrtki, ali naravno, u eri rapidne primjene AI tehnologije, sve naše profesije se mijenjaju, i kao jasna partnersko-obiteljska firma nismo skloni srljanju, zato i jesmo tu preko 30 godina.

Naravno, vjerujem da ćemo zapošljavati u svim linijama poslovanja, i biti poslodavac za one koji gledaju na duge staze, i jedan pošten odnos razvoja karijere, i sve to uz primjenu suvremenih tehnologija, ali ne zaboravljajući da su ljudi temelj svake pružene usluge.

I regija nam ostaje u fokusu. Crna Gora i Bosna i Hercegovina tržišta su koja dobro poznajemo i u kojima ćemo s partnerima i dalje raditi, jer se poslovanje naravno i naših klijenata isprepleće i preko državnih granica.