Pokrećete posao? Evo gdje tražiti novac i što morate ispuniti

Tko god bi ustvrdio da su mladi u Hrvatskoj nepoduzetni ili nekreativni, lagao bi. Štoviše, aktivni su, posebno u sektorima poput razvoja videoigara, IT-ja, dizajna i digitalnoga marketinga koji privlače najviše mladih inovatora. Mladi su hrvatski poduzetnici u vrhu i prema poduzetničkome optimizmu te percepciji prilika i samouvjerenosti među mladima.

Tako barem pokazuju redovna godišnja istraživanja GEM-a (Global Entrepreneurship Monitor). Hrvatska drži uvjerljivo prvu poziciju među svim zemljama članicama  prema postotku ljudi koji planiraju pokrenuti posao u iduće tri godine (čak 26,4 posto prema 15,3 u EU).

Poduzetnički je duh, dakle, itekako živ, no nakon inicijalne faze eureke, entuzijam se obično ispuše. Zbog birokracije, težeg pristupanja rizičnome kapitalu (venture capital, VC), sveopćom ekonomskom nesigurnošću, zbog čega se teže odlučuju na rano osamostaljivanje i otvaranje tvrtki u usporedbi sa zapadnim vršnjacima. Na Zapadu se, naime, poslovne ideje vrlo brzo pretapaju u opipljiv rezultat, jer razvijeni sustavi nude brzu (pr)ocjenu i financiranje ideje. Naši mladi poduzetnici potroše previše energije na rješavanje administrativnih i financijskih prepreka.

Ipak, izvora i u nas ima. Recimo, Zicer je, kao najveći inkubator, u posljednje dvije godine startupovima osigurao milijun eura seed zajmova i pola milijuna bespovratnih potpora za akceleracijske programe. I, ne, nije riječ iskljuičivo o IT-ju, na zagrebačkom se Velesajmu financiraju ideje iz područja zdravlja, biotrehnologije, energije, održivosti, hrane, mobilnosti, pametnih gradova, robotrike, obrane. Finacirat će, primjerice, i turizam ili edukacija, ali samo ako iza projekta stoji tehnološka inovacija.

Što traže fondovi i poslovni anđeli

VC kapital u pravilu traži (ne toliko) početničke ideje koje odmah ciljaju na šire tržište i brzu skalaciju, zato i jest teže 'priuštiv' klasičnim početnicima. Stevica Kuharski, partner u Fil Rouge Capitalu kaže kako je osam dimenzija prema kojima se 'prosijavaju' startupovi u ranoj fazi.

– Od tima i podudarnosti s tržištem (osrednja ideja s izvrsnim osnivačem pobjeđuje obrnuto), samoga tržišta (startupovi ne propadaju zbog tehnologije, nego zato što nikome nije trebalo to što su napravili, preko trakcija (mala rastuća linija prihoda vrijedi više od velikih 'vanity' brojki) i proizvoda (vlasnička tehnologija, mrežni efekti, podaci, troškovi prelaska) do poslovnoga modela (kako se zarađuje, bruto marža, je li rast uopće financiran; startup koji raste na negativnoj marži nije posao nego rupa bez dna), konkurencije, uvjeta ulaganja i puta izlaza. Tu pitamo tko kupuje proizvod i može li na burzu. Ako ne mogu navesti uvjerljive kupce, priča je o likvidnosti (utrživosti) slaba – tumači Kuharski.

Tu su negdje u procjeni i očekivanjima i poslovni anđeli. Statistika veli kako se pojedinačna ulaganja poslovnih anđela kreću u prosjeku od deset tisuća eura do 50 tisuća ako ulažu samostalno, odnosno između 150 i 250 tisuća kod zajedničkih, sindiciranih ulaganja. Ili, prosječno godišnje oko dva milijuna eura. No, put je do njih zahtjevan. Anđeli obično traže vrhunski i komplementaran tim, procjenu tržišta pri čemu morate pokazati da ste razvili osnovnu verziju proizvoda ili usluge i da ste je testirali na stvarnim korisnicima i ključno – biti globalno skalabilni.

Za početnike koji ciljaju skromnije stoga su početne financijske adrese najčešće EU fondovi, HBOR i HAMAG BICRO, uz neizbježno samozapošljavanje HZZ poticajima. Idemo redom.  

EU fondovi: Prvo kupci, potom natječaji

Konzultantica za EU fondove, Ariana Vela, kaže kako programi dostupni mladima ovise o njihovoj stvarnoj potrebi i fazi poslovanja/razvoja u kojoj se nalaze. Neke mogućnosti mogu koristiti kao fizičke osobe, a za druge moraju imati osnovan obrt, OPG ili poduzeće koje može biti i startup. Primjerice, osoba koja tek razmišlja o poslu ili je tek osnovala poduzeće, kao mladi poduzetnik, može sudjelovati u programu Erasmus za mlade poduzetnike i učiti od iskusnog poduzetnika u drugoj zemlji.

Već osnovanim poduzećima mogu biti dostupni inovacijski vaučeri, pozivi za razvoj inovacija i zajmovi za mlade, dok za mlade poljoprivrednike postoje posebne potpore za uspostavu i razvoj gospodarstva. Mladi mogu koristiti i HZZ-ove vaučere za obrazovanje kako bi stekli vještine potrebne za rad ili vođenje posla koji nisu namijenjeni samo njima, ali se oni, pod određenim uvjetima, mogu uklopiti u pravila za dodjelu vocuhera.

– Pritom je važno je razlikovati što se pojedinim programom dobiva, ali i koje se obveze preuzimaju. Primjerice, razmjena i obrazovanje donose znanje, kontakte i iskustvo, bespovratna potpora financira točno određene prihvatljive troškove, a zajam se mora vratiti. Poduzetnik početnik s potrebnom stručnošću može se uključiti i u konzorcij koji provodi veći projekt, ali tada njegova uloga mora biti stvarna i jasno povezana s ciljevima projekta te mora imati određenu razinu ekspretize koja je potrebna tom projektu. Mogućnost korištenja potpore ovisi o statusu osobe, starosti i djelatnosti poduzeća ili gospodarstva, razvijenosti poslovne ideje te uvjetima konkretnog poziva. U praksi početnicima često najveći izazov nisu samo prijavni obrasci, nego osiguravanje vlastitog udjela, financiranje poslovanja do isplate sredstava i obveze koje traju nakon završetka projekta. Zato uvijek savjetujem da najprije utvrde što mogu ponuditi tržištu i tko su im kupci, a tek potom traže odgovarajući izvor financiranja. Poslovni model koji ovisi o tome hoće li se otvoriti određeni natječaj teško može biti stabilan – kategorična je Vela.

HBOR mladima odobrio 31,2 milijuna eura

Znamo da su EU fondovi zahtjevni, pa i dugotrajni, stoga su i mladima 'milije' domaće razvojne adrese. Konkretno, HBOR mladim poduzetnicima i poduzetnicima početnicima omogućuje financiranje pokretanja, razvoja i proširenja poslovanja kroz kreditni program Poduzetništvo mladih, žena, početnika i ostalih posebnih segmenata.

Program je namijenjen, među ostalim, poslovnim subjektima u većinskom vlasništvu osoba mlađih od 41 godine te poduzetnicima početnicima koji su tek osnovani ili posluju kraće od tri godine. Krediti se odobravaju za ulaganja u osnovna sredstva, poput nabave opreme, izgradnje i uređenja poslovnih prostora, modernizacije proizvodnje te razvoja i proširenja poslovanja. U razdoblju od 2022. do 30. rujna 2026. godine HBOR je kroz taj program odobrio ukupno 364 kredita u vrijednosti od 57,4 milijuna eura.

Od toga su mladim poduzetnicima odobrena 194 kredita u ukupnom iznosu od 31,2 milijuna eura, što čini više od 53 posto ukupnog broja odobrenih kredita i više od 54 posto ukupno odobrenih sredstava. Prosječan iznos kredita odobrenog mladim poduzetnicima iznosio je približno 161 tisuću eura.

– Mladi su poduzetnici ulagali u različite djelatnosti, među kojima su građevinarstvo, trgovina, turizam, poljoprivreda i ribarstvo te metaloprerađivačka, prehrambena i drvoprerađivačka industrija. HBOR provodi i pilot-program financiranja poduzetnika početnika putem poduzetničkih potpornih institucija. U okviru tog programa HBOR odobrava okvirne kredite poduzetničkim potpornim institucijama, koje uz vlastita sredstva financiraju mikro i male poduzetnike u najranijoj fazi poslovanja. Uz kreditiranje, HBOR potiče i razvoj alternativnih izvora financiranja kroz ulaganja u fondove poduzetničkog kapitala (venture capital), koji su posebno važni za inovativna poduzeća u početnim fazama razvoja, odnosno start-upove s visokim potencijalom rasta. Za razliku od kreditiranja, ovdje je riječ o vlasničkom financiranju, pri čemu fondovi ulažu kapital u poduzeća kako bi im omogućili razvoj poslovnih ideja, komercijalizaciju inovacija i daljnji rast. HBOR u takvom financiranju sudjeluje kao ulagatelj u fondove, a ne izravno u pojedinačna poduzeća – tumače u razvojnoj banci.

HAMAG-BICRO: Mikro zajmovi do 50 tisuća eura

Još češće od HBOR-a početnici kucaja na vrata HAMAG BICRO-a gdje je mladima/početnicima na raspolaganju podosta toga. Trenutno su to Mikro zajmovi za rast i uključenost koje HAMAG-BICRO provodi u suradnji s Ministarstvom rada. Zajmovi su, među ostalim, namijenjeni mikro i malim tvrtkama te mladima od 18 do 29 godina.

– Cilj je tog financijskog instrumenta otvaranje novih poduzeća, stvaranje novih radnih mjesta (osobito za skupine u nepovoljnijem položaju na tržištu rada), poticanje investicija te održavanje ili proširenje poslovanja kroz povećanje dostupnosti zajmova i povoljnije uvjete financiranja (smanjenje kamatne stope i smanjenje razine potrebnih instrumenata osiguranja/kolaterala) te mogućnost otpisa dijela glavnice zajma temeljem ispunjenja uvjeta. Moguće je uzeti između tisuću eura i 50 tisuća eura zajma, uz osnovnu kamatnu stopu umanjenu za 2,5 p.b. (trenutno iznosi 0,5 posto), rok otplate do 5 godina, uključujući poček. Zajam je namijenjen za osnovna i obrtna sredstva (do 30 posto iznosa zajma). Do 22. listopada zaprimljeno je ukupno 507 zajmova, dok je ukupno odobreno 213 u iznosu od 4,4 milijuna eura. U strukturi prijavitelja prevladavaju mladi poslovni subjekti do 3 godine starosti (56 posto) te mladi vlasnici u dobi od 18 do 29 godina (25 posto) – detaljiziraju.

Za novoosnovana poduzeća odnosno start-upove te druge mikro, male i srednje poduzetnike u ponudi je Javni poziv Inovacijski vaučeri za MSP-ove, uz uvjet da poduzeća ispunjavaju propisane uvjete prihvatljivosti, među kojima je i uvjet najmanje jednog zaposlenog u mjesecu prije predaje projektnoga prijedloga. U okviru ovog Poziva dodjeljuju se bespovratna sredstva za financiranje troškova testiranja, ispitivanja i demonstracijskih aktivnosti te korištenja stručnih i tehničkih znanja u svrhu razvoja inovativnih proizvoda, usluga i procesa. Predviđena je dodjela bespovratna sredstva u iznosu do deset tisuća eura, uz intenzitet sufinanciranja do 85 posto prihvatljivih troškova. Poziv je otvoren do 30. travnja 2027. godine.

Novi program za startupove najavljen za 2027.

U okviru novih ulaganja HAMAG-BICRO će, kao programski operator, u suradnji s norveškim partnerom Innovation Norway provoditi program Zelene i plave poslovne inovacije, za koji je kroz Norveški financijski mehanizam osigurano 22 milijuna eura bespovratnih sredstava. Program je usmjeren na jačanje konkurentnosti hrvatskih mikro, malih i srednjih poduzeća kroz razvoj i komercijalizaciju zelenih i plavih inovacija te poticanje održivih poslovnih modela. Posebna je komponenta programa namijenjena start-upovima, s ciljem ubrzanja njihova razvoja, jačanja tržišne i investicijske spremnosti te povezivanja s potencijalnim investitorima i međunarodnim tržištima.

Posebna prilika otvara se mladim inovativnim poduzećima (startupovima) starosti do tri godine, za koja su predviđene bespovratne potpore u iznosu od 30 do 60 tisuća eura, uz mogućnost financiranja do 100 posto prihvatljivih troškova.

– Kroz strukturirani akceleracijski program start-upovima će biti omogućena stručna i mentorska podrška, razvoj poslovnih modela, priprema za privlačenje investicija te povezivanje s potencijalnim ulagačima i međunarodnim poslovnim partnerima. Program će uključivati i pristup hrvatskome i norveškom znanju i iskustvu, čime se stvaraju dodatne mogućnosti za komercijalizaciju inovativnih rješenja i izlazak na nova tržišta. Prvi su pozivi za dostavu projektnih prijedloga planirani početkom 2027.  Programom se nastoji osnažiti hrvatski inovacijski ekosustav, ubrzati prijenos inovativnih ideja na tržište te potaknuti razvoj konkurentnih i održivih poduzeća, uz jačanje gospodarske suradnje Hrvatske i Norveške - pojašnjavaju.

Posebne potpore za mlade istraživače

U suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih HAMAG-BICRO će provoditi više Javnih poziva koji će biti usmjereni na mlade istraživače, studente i poduzetnike. Jedan je od tih poziva i Start-up, spin off poduzeća mladih istraživača – prvi poziv (koji je trenutno na javnome savjetovanju, drugi je takav poziv u najavi). Svrha je, kažu, poticanje pokretanja i komercijalizacije istraživačko-razvojnih aktivnosti mladih istraživača te jačanje tržišne spremnosti inovacija. Prihvatljivi su prijavitelji mikro i mala trgovačka društva (obrti nisu prihvatljivi) u (su)vlasništvu mladih istraživača (najmanje 10 posto udjela) koji su zaposleni u javnoj istraživačkoj organizaciji u zemlji. 

Tko je mladi istraživač?  Doktorski student ili istraživač do sedam godina nakon stjecanja doktorata. Iznos potpore po projektu kreće se od 66 do 200 tisuća eura, dok ukupna alokacija iznosi i do 5 milijuna. Intenzitet je potpore do 100 posto prihvatljivih troškova. Pri tome, poduzeće mora biti osnovano najmanje 30 dana prije predaje projektnog prijavnog obrasca i imati potpisan sporazum o korištenju intelektualnoga vlasništva s istraživačkom organizacijom.

Projekti moraju biti usklađeni sa strategijom pametne specijalizacije (S3) – preciziraju dodajući kako je drugi Javni poziv u najavi Jačanje kompetencija studenata i mladih istraživača za pametnu specijalizaciju i industrijsku tranziciju i treći Dokazivanje inovativnog koncepta (PoC) 1. poziv čiji je cilj povećanje spremnosti za razvoj novih proizvoda i procesa zbog poboljšanih istraživačko-razvojnih i inovacijskih kapaciteta poduzeća i istraživačkih organizacija. Dosad su ukupna bespovratna sredstva u okviru ovoga poziva iznosila oko pet milijuna eura, pojedinačno, između 26 tisuća i 70 tisuća eura.

HZZ: Zahtjev prije registracije poslovanja

No, ako nemate takvih konkretnijih ideja, tu su još uvijek poticaji za samozapošljavanje. Prema HZZ-u koji ih dijeli, mladima se smatraju osobe od 15 do navršenih 30 godina.

– Potpora za samozapošljavanje potpora je male vrijednosti koja se može dodijeliti nezaposlenoj osobi za pokrivanje troškova za osnivanje i započinjanje poslovanja poslovnog subjekta u organizacijskim oblicima obrta, trgovačkoga društva, samostalne djelatnosti i ustanove. Tijekom razdoblja zaprimanja zahtjeva, zainteresiranima za samozapošljavanje dostupne su online radionice koje nisu obvezne, ali zainteresirani za poduzetništvo dobivaju važne informacije i odgovore na svoja pitanja, a također donose i dodatne bodove kod ocjene zahtjeva. Radionice se održavaju on-line i dostupne su svima bez obzira na prijavu u evidenciju nezaposlenih osoba (na radionicu se mogu prijaviti i zaposlene osobe, studenti, osobe koje se još nisu vratile u Hrvatsku. Iznos potpore male vrijednosti za samozapošljavanje određuje se prema organizacijskom obliku budućeg poslovnog subjekta te prema budućoj registriranoj djelatnosti, u skladu s Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti (NKD). Za podnositelja zahtjeva koji udovoljava kriterijima zelenog ili digitalnog radnog mjesta, a sukladno definiciji zelenih i digitalnih radnih mjesta definiranih Pojmovnikom objavljenim namijenjen je veći iznos potpore. Maksimalni je iznos potpore 20 tisuća eura – preciziraju u HZZ-u dodajući kako podnositelj zahtjeva za samozapošljavanje ne smije osnovati, odnosno registrirati poslovni subjekt za koji traži potporu prije podnošenja zahtjeva, što podrazumijeva da najraniji datum osnivanja, odnosno registracije mora biti kasniji od datuma podnošenja zahtjeva Zavodu.

Ove je godine, do 30. rujna, ukupno novouključeno 3040 osoba u samozapošljavanje i samozapošljavanje zeleno/digitalno, od toga mladih 983.

Kako je nastala Dječja poliklinika HEIDI

Ako se netko dvoumi, ali ima dobru ideju, donosimo i konkretno iskustvo poduzetnice koja je financijsku podršku potražila u HBOR-u. Nataša Šarlić, svoju je Dječju polikliniku HEIDI započela s idejom stvaranja mjesta na kojemu će novorođenčad i djeca od najranije dobi imati dostupnu kvalitetnu, sveobuhvatnu i pravovremenu zdravstvenu skrb. Početna je ideja, kaže, bila usmjerena na ultrazvučne preglede novorođenčadi, no vrlo se brzo razvila u širu viziju pedijatrijske poliklinike koja će pružati zdravstvenu skrb djeci već od otpusta iz rodilišta. Tako je ponudu proširila na ultrazvučnu dijagnostiku, laboratorijske pretrage i kućne posjete, posebno namijenjene novorođenčadi i njihovim roditeljima.

– Jedan je od razloga za razvoj takvoga koncepta bila i potreba za boljom dostupnošću pedijatrijske skrbi u prvim tjednima života djeteta. Od početka sam znala da će za realizaciju takvoga projekta biti potrebno vanjsko financiranje. U potrazi za podrškom obratila sam se timu iz Happtory-a ja, pod vodstvom Tatjane Štefanec, koja mi je odmah preporučila HBOR kao potencijalnog financijskog partnera. Moram istaknuti da sam cijelim procesom, od razrade poslovne ideje, preko suradnje s Happtory  timom pa sve do suradnje s HBOR-om, bila vrlo zadovoljna. Posebno mi je značila podrška ljudi koji su prepoznali potencijal projekta i pomogli mi da ideju pretvorim u konkretan poslovni plan. Moje je iskustvo pokazalo koliko je važno da mladi poduzetnici, osim dobre ideje i vlastite motivacije, imaju pristup ljudima i institucijama koji ih mogu usmjeriti kroz cijeli proces. Ponekad najveći izazov nije sama ideja, nego znati kome se obratiti, koje mogućnosti financiranja postoje i kako sve korake uspješno povezati. Moja bi poruka financijskim institucijama bila da nastave razvijati programe koji prepoznaju mlade poduzetnike i njihove ideje, ali i da im pruže podršku već u početnoj fazi. Mladi ljudi često imaju energiju, znanje i inovativne ideje, ali nemaju poslovnu povijest, iskustvo ni vlastiti kapital koji bi im olakšao pristup financiranju. Važno je prepoznati i projekte koji, osim poslovnoga potencijala, imaju širu društvenu vrijednost i odgovaraju na konkretne potrebe zajednice. Vjerujem da dobra poslovna ideja zaslužuje priliku, a mladim ljudima treba omogućiti da do te prilike dođu jednostavnije i uz kvalitetnu podršku. Ne financira se samo poslovni projekt, nego i povjerenje u osobu koja stoji iza njega, njezinu viziju, znanje i spremnost da preuzme odgovornost – kategorična je Šarlić.

Kapitala zasad ima. Mladima ostaje 'samo' osmisliti dobar projekt koji može proći tržišni test. Statistika im ide na ruku – oko polovice poduzetničkih projekata dočeka petu godinu poslovanja.  

* tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.