HUP: Među vodećima smo u Europi po masi plaća države

Državni proračun ove će godine biti opterećen gotovo deset posto višom masom plaća, upozorava Hrvatska udruga poslodavaca (HUP). Kako stoji u HUP Fokusu tjedna, nastavljaju se intervencije u trošak rada, ovaj put kroz povećanje mase plaća iz državnog proračuna za dodatnih 300-tinjak milijuna eura, što podiže procjenu rasta mase plaća u 2026. na gotovo devet posto.

- A pregovori s većinom sindikata još traju, pa već na početku godine testiramo proračunsku disciplinu, kao i budući ostanak izvan Procedure prekomjernog deficita – stoji u publikaciji. Iako se nova povišica od tri posto za 265 tisuća zaposlenika državnih i javnih službi u 2026. čini skromnom, ona slijedi kumulativni rast mase plaća od 62 posto u tri godine. Hrvatska stoga ostaje među vodećima u EU prema masi plaća u državnom sektoru od oko 13,5 posto BDP-a, uz konsolidirani deficit proračuna od oko tri posto BDP-a.

Službenika više, radnika manje

O kakvim se rizicima radi, valja promotriti i kroz prizmu povećanja broja zaposlenih u državnim službama u 2025. od oko tri posto, dok istodobno u prerađivačkoj industriji bilježimo pad broja zaposlenih od tri posto. U udruzi poslodavaca ističu kako pritom brine činjenica da je financiranje visoke mase plaća danas više nego ikada oslonjeno na prihode od PDV-a - izrazito ciklične i ovisne o osobnoj potrošnji i turizmu.

U kontekstu kontinuiranih pritisaka na rast plaća, takva struktura financiranja dodatno povećava fiskalne rizike, imajući u vidu da je već prošle godine, neposredno nakon turističke sezone, procjena naplate PDV-a revidirana naniže za oko 400 milijuna eura. Inače, na nužnost monitoringa mase plaća upozorava i OECD te Hrvatskoj preporučuje racionalizaciju broja zaposlenih u javnom sektoru.

Naime, udio zaposlenih u državnom sektoru je među najvišima u EU (23 posto prema europskih 16 posto), a dodamo li zaposlene u državnim tvrtkama (devet posto zaposlenosti prema četiri posto u EU), javni sektor broji oko pola milijuna ljudi. - OECD preporučuje i selektivne povišice u cilju privlačenja eksperata nasuprot praksi općenitog neselektivnog nagrađivanja. U uvjetima manjka zaposlenih, prelazak dijela zaposlenih u privatni sektor važan je za njegov rast, a kontrola mase plaća u javnom sektoru nužna je za održivost javnih financija u svjetlu rasta izdataka za starosne potrebe (mirovine, zdravstvo i sl.), obranu i zelenu tranziciju u srednjem roku – poručuju iz HUP-a.

Rast minimalne plaće

Što se tiče minimalne plaće, ona u standardima kupovne moći (PPP) zadnjih godina najbrže raste među svim članicama EU i sada je nadomak one u Sloveniji. To je važan signal da se prostor za intervencije u trošak rada sužava. U kombinaciji s činjenicom da su primanja zaposlenih od 2019. naovamo realno rasla dvostruko brže od realne produktivnosti (26 posto prema 13 posto), HUP smatra kako je jasno da moramo snažnije voditi računa o očuvanju konkurentnosti hrvatske ekonomije, kapacitetu tvrtki za ulaganja i izbjegavanju dodatnih inflatornih rizika.

- Dok god rast ukupnih primanja zaposlenih (oko pet posto realno u 2026.) nadmašuje zbroj ciljane inflacije (oko dva posto) i rasta produktivnosti (oko jedan posto realno), a sindikalni pritisci na rast troška rada u ekonomiji ne posustaju, borit ćemo se s inflacijom, odnosno padom konkurentnosti u međunarodnoj razmjeni – stoji u HUP Fokusu.

Nakon značajnog skraćenja trajanja olakšica za zapošljavanje mladih na svega godinu dana, daljnje intervencije u trošak rada najpogubnije su za zapošljavanje mladih kao najranjivijeg segmenta gdje je stopa zaposlenosti za oko 10 postotnih bodova (pb) niža u odnosu na prosjek EU.

Izazov umjetne inteligencije

Države poput Portugala, Austrije, Poljske i Italije idu korak dalje i dugoročno rasterećuju zapošljavanje mladih kroz porezne olakšice, subvencije i direktne potpore. Hrvatska mora zadržati barem sličnu razinu poticaja ako želi spriječiti odlazak mladih i osigurati generacijsku ravnotežu.

Dodatni izazov predstavlja ubrzani razvoj umjetne inteligencije (AI), koji će posebno pogoditi mlade na početku karijere jer još nemaju dovoljno iskustva i specifičnih radnih vještina koje ih razlikuju od tehnologija u nastajanju. AI već preuzima brojne administrativne, tehničke i analitičke zadatke, čime ulazak mladih na tržište rada postaje zahtjevniji. To dodatno naglašava potrebu za politikama koje potiču njihovo ranije i značajnije zapošljavanje te ulaganjima u razvoj digitalnih i tehnoloških kompetencija, kako bi se prilagodili novim uvjetima rada i dugoročno ostali konkurentni, zaključuju u HUP-u.