Pripremila: Anamarija Mujanović
Stručnjaci uvjereni u prolaznu inflaciju, tzv. 'Team Transitory' nisu odustali od nade da će pobijediti u velikoj raspravi o inflaciji.
To je bila karakteristika svih, od predsjednika Federalnih rezervi Jeromea Powella pa nadalje, koji su očekivali da će skokovi cijena zbog pandemije biti kratkotrajni. S obzirom da inflacija još uvijek ruši rekorde u cijelom svijetu, u biti su izgubili taj argument.
Ali i dalje su tu brojni ekonomisti koji uvjeravaju da će šok uskoro izblijediti dok se blokada opskrbe povlači i dok se troškovi energenata stabiliziraju. Jedni upozoravaju da središnje banke čine veliku pogrešku podizanjem kamatnih stopa čak i kada pritisci na cijene pokazuju znakove vrhunca.
I dok inflacija sada prelazi osam posto u eurozoni te se očekuje da će ostati iznad te razine i u SAD-u se čekaju rezultati iz svibnja koji se trebaju objaviti u petak, donosimo sažetak nekih od glavnih argumenata koje je iznio unaprijeđeni 'Tim prolaznosti', tzv. Team Transitory 2.0.
Rast zaliha
Središnje banke tvrde da mogu povećati kamatne stope tempom koji će omogućiti njihovim gospodarstvima da postignu lakšu tranziciju. Skeptici tvrde da će prevelikim zaoštravanjem tako gurnuti svoja gospodarstva u recesiju što će rezultirati ponovnim podbacivanjem.
Povijest ilustrira rizike: Europska središnja banka je 2011. podigla troškove posudbe da bi ih kasnije iste godine bila prisiljena poništiti, dok je Japanska središnja banka 2006. podigla stope te je morala povući taj potez dvije godine kasnije. Više od 60 središnjih banaka povećalo je kamatne stope ove godine.
Stalne blokade lanca opskrbe potaknule su trgovce da se opskrbe robom koja im je potrebna kako bi osigurali da mogu zadovoljiti potražnju. Uz znakove da su potrošači sve oprezniji jer kamatne stope rastu, to sada ostavlja preveliku količinu dobara koja će povećati pritisak na smanjenje cijena.
Zalihe su porasle za 44,8 milijardi dolara, ili 26 posto za tvrtke na S&P indeksima s tržišnom vrijednošću od najmanje milijardu dolara, prema podacima koje je prikupio Bloomberg o tvrtkama koje su prijavile zaradu krajem svibnja. Ekonomisti iz Morgan Stanleya upozoravaju da raste rizik od prezasićenosti zalihama, posebno po pitanju tehnoloških dobara.
Cijene nekretnina u mnogim su zemljama porasle tijekom pandemije, dijelom zahvaljujući tome što su središnje banke smanjile kamate na povijesno najniže razine i ubrizgale novac u svoja gospodarstva kvantitativnim popuštanjem. Iako cijene kuća nisu uvijek uključene u inflacijske košarice, troškovi najma jesu i često odražavaju istu dinamiku.
Kako je inflacija 2021. porasla, troškovi posuđivanja počeli su rasti kako bi je ukrotili. Sada postoje znakovi da cijene nekretnina opadaju. Globalni rast realnih cijena nekretnina usporio je na godišnju stopu od 4,6 posto u posljednjem tromjesečju 2021. godine, u odnosu na 5,4 posto u prethodna tri mjeseca, govore podaci Banke za međunarodna poravnanja. U stvarnom smislu, procjenjuju da globalne cijene kuća premašuju njihove prosječne razine neposredno nakon globalne financijske krize za 27 posto, što sugerira dosta prostora za korekciju. Kako kamatne stope rastu, raste i teret otplate za potrošače.
Stanje u Kini
Usporavanje u Kini, djelomično potaknuto novim ograničenjima covida, bit će deflatorni šok za potražnju u cijelom globalnom gospodarstvu. Najvjerojatnije će se pojaviti u cijenama robe, budući da se smanjuje kupnja, od industrijskih metala do poljoprivrednih proizvoda i energije.
Prema podacima Bloomberg Economicsa usporavanje kineske industrijske proizvodnje za jedan postotni bod može smanjiti globalne cijene nafte za čak pet postotnih bodova. Kina je najveći svjetski kupac željezne rude, a činila je 40 posto globalne potražnje za bakrom u 2020. godini i čak 30 posto za niklom, cinkom i kositrom.
Japanski primjer
Japan je svjetski lider u dugom deflacijskom slomu, a doživio je i mnoge lažne nade kada se povratak očekivane inflacije nije mogao izdržati. Prerano je reći hoće li ovaj puta biti drugačije.
Potrošačke cijene nedavno su dosegle cilj Japanske središnje banke od dva posto, potaknute porastom cijena energije, ali ograničeni dobici plaća i dalje drže potrošače nestrpljivim. A središnja banka ostaje predana stimuliranju japanskog gospodarstva smatrajući da je trenutni skok inflacije prolazan.
- Očekujem da će se svijet vratiti s povijesne inflacije na dezinflatorne i deflatorne pritiske - rekao je Takahide Kiuchi, ekonomist na istraživačkom institutu Nomura u Tokiju i bivši član uprave Japanske središnje banke.
Kiuchi vjeruje da će se inflacija smanjiti zbog pooštravanja monetarne politike i usporavanja gospodarstva i da će cijene u konačnici biti diktirane globalnom stopom rasta koja, po njegovom mišljenju, trenutno slabi zbog pandemije i situacije u Ukrajini.
Ekonomisti Peterson Instituta za međunarodnu ekonomiju identificirali su promjenu u dugoročnim inflatornim očekivanjima, dijelom zbog bolje politike središnje banke, kao jedan od razloga zašto su američke cijene ostale niske tijekom većeg dijela tog razdoblja.
- Javnost je očekivala da će se inflacija, čak i ako je kratkoročno svladana, dugoročno vratiti na nisku, normalnu razinu - napisali su te su napomenuli da i nakon godinu dana skoka cijena dugoročna inflacijska očekivanja nisu puno veća nego prije deset godina. U međuvremenu, ulagači u obveznice posljednjih tjedana smanjuju svoja inflacijska očekivanja.
Neki od trenutnih skokova inflacije pojačani su onim što je poznato kao učinci početne godine. U suštini, inflacija je bila visoka kada su se promjene cijena mjerile u odnosu na ranije vrijeme u pandemiji dok su gospodarstva zastala i troškovi pali. Ali uskoro će se umjesto toga mjeriti u odnosu na trenutačnu povišenu razinu cijena, tako da će se dio tog učinka poništiti.
Regije poput Europe koje se oslanjaju na uvoznu energiju mogle bi doživjeti veći pad inflacije od drugih ako bi se cijena goriva poput nafte i plina brzo ohladila.
- Cijene roba će se početi povlačiti - rekla je Priyanka Kishore iz Oxford Economicsa te je rekla da će one ostati u rangu povijesnih standarda, ali da je malo vjerojatno da će se nastaviti penjati.
Ona očekuje da će do sredine 2023. cijene hrane i energenata pasti za 10 do 15 posto u odnosu na godinu ranije, što će pomoći smanjenju ukupne inflacije.