Ljevica obećava veće plaće, ali tko će stvoriti novu vrijednost?

Prije dvadesetak godina berlinske javne financije bile su u teškom rasulu. Glavni njemački grad rezao je javnu potrošnju, smanjivao broj zaposlenih u gradskim službama i pokušavao spasiti proračun opterećen golemim dugovima, a razlog svemu tomu bila je jedna od najvećih bankarsko-nekretninskih afera u poslijeratnoj njemačkoj povijesti.

Naime, javna, gradska bankarska grupacija Bankgesellschaft Berlin tijekom devedesetih godina ulagala je milijarde u nekretninske fondove obećavajući investitorima prihode od najamnina tijekom 25 godina i golem povrat uloženoga kapitala.

Kad se očekivani nekretninski procvat nakon njemačkog ujedinjenja izjalovio i kad su novosagrađene nekretnine počele gomilati gubitke, teret jamstava završio je na financijama metropole. Berlin je morao ubrizgati 1,76 milijardi eura u posrnulu banku, zatim preuzeti jamstva za nekretninske rizike od čak 21,6 milijardi eura, a do 2004. gradski dug narastao je na 57 milijardi eura. Samo u to vrijeme grad je na kamate izdvajao više od dvije milijarde eura na godinu.