Ćorić: Visoka inflacija mogla bi potrajati još mjesecima

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić upozorio je da bi Hrvatska i u idućim mjesecima mogla bilježiti visoke stope inflacije ako ne dođe do smirivanja napetosti na Bliskom istoku, a posljedično i pada cijena nafte na svjetskim tržištima. Kao pozitivnu okolnost izdvojio je stagnaciju cijena hrane, pića i industrijskih proizvoda.

– Ono što vuče inflaciju, kao i u proteklim mjesecima, a sada čak i nešto značajnije u odnosu na isto razdoblje prošle godine, jest energetika – istaknuo je Ćorić.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istodobno je najavio da će Vlada već u ponedjeljak ponovno intervenirati u cijene goriva. Poručio je da još postoji prostor za ublažavanje njihova rasta, a Hrvatska je od Europske komisije na vrijeme zatražila mogućnost dodatnog smanjenja trošarina i ispod minimalnog praga propisanog europskim pravilima.

– Danas je petak, pričekat ćemo još sutra pa ćemo vidjeti kakva je situacija za ponedjeljak, ali u svakom slučaju bit će telefonska sjednica Vlade. Mi ćemo ponovno intervenirati, prostora još uvijek ima, ali nemamo u ovom trenutku konačne izračune – poručio je premijer.

Plenković je nakon sastanka s bavarskim premijerom Markusom Söderom ustvrdio i da bi inflacija bez Vladinih mjera bila oko 35 posto viša te bi se kretala oko sedam posto, umjesto sadašnjih 4,7 posto.

Podsjetio je da su zbog Vladinih intervencija aktualne cijene motornih goriva niže nego što bi bile kada bi se slobodno formirale. Prema njegovim riječima, plavi dizel trenutačno je jeftiniji za deset centi, eurosuper za 20, a eurodizel za 32 centa po litri u odnosu na cijene bez mjera.

Energija predvodi rast cijena

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, u rujnu su bile 4,7 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. U odnosu na kolovoz porasle su za 0,9 posto.

Najveći godišnji rast zabilježen je kod energije, čak 20,5 posto, a slijede usluge s rastom cijena od 7,6 posto. Cijene hrane, pića i duhana porasle su tek 0,2 posto, dok su industrijski neprehrambeni proizvodi pojeftinili za 1,4 posto.

Na mjesečnoj su razini najviše porasle cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda, za 2,8 posto, te energije, za 2,7 posto. Usluge su u odnosu na kolovoz pojeftinile za 0,7 posto, a hrana, piće i duhan za 0,2 posto.

Inflacija je tako ubrzala drugi mjesec zaredom. U kolovozu je na godišnjoj razini iznosila 4,2 posto, a u srpnju 3,9 posto.

Početkom godine inflacija je ubrzala s 3,4 posto u siječnju na 3,8 posto u veljači, 4,8 posto u ožujku te 5,8 posto u travnju. Potom je počela usporavati i u srpnju se spustila na 3,9 posto, da bi se u kolovozu i rujnu ponovno okrenula prema gore.

Odluka o minimalcu do kraja listopada

Ćorić je najavio i da će Vlada do kraja listopada donijeti odluku o visini minimalne plaće.

Prema njegovim riječima, uvjeti u gospodarstvu u posljednjih godinu i pol upućuju na to da bi minimalac trebao rasti, ponajprije zato što će prosječna godišnja inflacija biti viša od četiri posto.

Ćorić smatra da bi se primanja radnika na minimalnoj plaći trebala korigirati barem uzimajući u obzir rast troškova života odnosno stopu inflacije.

Inflacija ubrzala i u eurozoni

Mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, koji omogućuje usporedbu među državama članicama EU-a, cijene u Hrvatskoj u rujnu su prema prvoj procjeni bile 4,3 posto više nego godinu prije, dok su u odnosu na kolovoz u prosjeku ostale nepromijenjene.

Prema Eurostatu, veću inflaciju od Hrvatske u rujnu su imale Belgija, Bugarska, Grčka, Španjolska, Cipar, Litva i Luksemburg, pa Hrvatska više nije među državama s najvišom stopom rasta cijena u europodručju.

Inflacija je pritom snažno ubrzala i na razini eurozone. U rujnu je dosegnula 3,8 posto, najvišu razinu u posljednje tri godine, nakon 3,2 posto u kolovozu.

Najviše je ponovno poskupjela energija, za 18,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Ubrzao je i rast cijena svježe hrane, na četiri posto, dok su usluge bile 3,2 posto skuplje nego godinu prije.

Rast cijena energenata tako trenutačno predstavlja glavni inflacijski pritisak i u Hrvatskoj i u eurozoni, a daljnje kretanje inflacije uvelike će ovisiti o razvoju situacije na energetskim tržištima i geopolitičkim napetostima na Bliskom istoku.