Zašto je ista roba skuplja u Hrvatskoj? Bruxelles sprema promjene

Europska komisija u svojem je programu rada za 2027. godinu, objavljenom 4. studenoga, najavila da će sljedeće godine predložiti mjere kojima želi spriječiti velike proizvođače da trgovcima ograničavaju nabavu robe u drugim državama Europske unije.

To je posebno važno za Hrvatsku, koja je među 17 članica koje su Bruxellesu već prijavile dokaze o takvoj praksi, zbog koje hrvatski trgovci mogu biti prisiljeni nabavljati proizvode po višim cijenama nego što bi ih mogli kupiti u drugim državama EU-a.

Komisija stoga želi ukloniti prepreke koje omogućuju da se isti proizvodi, od čokolade i kave do deterdženata i kozmetike, na pojedinim nacionalnim tržištima prodaju po znatno različitim cijenama, a konkretne prijedloge za sprječavanje takve prakse doznat ćemo sredinom iduće godine.

Teritorijalna ograničenja opskrbe

Riječ je o takozvanim teritorijalnim ograničenjima opskrbe, odnosno praksama kojima proizvođači trgovcima otežavaju nabavu proizvoda iz drugih članica EU-a, čak i kada ih ondje mogu kupiti povoljnije. EU ima jedinstveno tržište na kojem bi roba trebala slobodno cirkulirati, no čini se da pojedini veliki proizvođači ograničavaju mogućnosti trgovaca da proizvode kupuju ondje gdje im je najpovoljnije.

Primjerice, ako hrvatski trgovački lanac otkrije da određeni proizvod može nabaviti jeftinije u Njemačkoj ili Poljskoj, proizvođač mu može otežati takvu kupnju i usmjeriti ga na dobavljača zaduženog za hrvatsko tržište. Ograničenja se mogu provoditi odbijanjem isporuke, zabranom prekogranične preprodaje ili razlikama u ambalaži i označavanju proizvoda.

Takva praksa, smatra Bruxelles, ne samo da smanjuje konkurenciju među dobavljačima, već i omogućuje održavanje viših cijena na pojedinim nacionalnim tržištima. Naravno, nisu sve razlike u cijenama posljedica takvih ograničenja, jer na njih utječu i porezi, logistika, troškovi poslovanja te tržišna konkurencija, no nije to neuobičajeno.

Older woman with short gray hair and glasses looks at her shopping receipt while holding an orange basket in a grocery store aisle filled with products

Milijunske sankcije

Europska komisija teritorijalna je ograničenja opskrbe još 2025. uvrstila među deset najštetnijih prepreka funkcioniranju jedinstvenog tržišta. Prema ranijoj studiji izrađenoj za Komisiju, njihovo uklanjanje moglo bi europskim potrošačima donijeti približno 14 milijardi eura godišnjih ušteda. Riječ je o procjeni temeljenoj na četiri kategorije proizvoda i 16 država članica.

Da problem nije samo teoretski, pokazuju i dosadašnje odluke Europske komisije. U svibnju 2024. Komisija je kaznila prehrambenog diva Mondelēz s 337,5 milijuna eura zbog ograničavanja prekogranične trgovine čokoladom, keksima i kavom.

Istragom je utvrđeno da je kompanija, među ostalim, ograničavala područja na kojima distributeri smiju prodavati proizvode te sprečavala trgovce da kupuju robu na jeftinijim tržištima i preprodaju je na skupljima.

Pet godina ranije, 2019., pivarski div AB InBev kažnjen je s 200 milijuna eura zbog ograničavanja uvoza jeftinijeg piva iz Nizozemske u Belgiju. Među utvrđenim praksama bile su promjene ambalaže i ograničavanje isporuka kojima se otežavala prekogranična prodaja.

Zabranjeni sporazumi

Ipak, postojeća pravila tržišnog natjecanja ne obuhvaćaju sve takve slučajeve. Komisija može intervenirati kada postoje zabranjeni sporazumi među poduzećima ili zlouporaba vladajućeg položaja, ali određena jednostrana ograničenja proizvođača mogu ostati izvan dosega tih pravila.

Upravo zbog toga Bruxelles sada priprema dodatne mjere koje bi trebale pomoći manjim nacionalnim maloprodajnim sustavima koji nemaju jednaku pregovaračku snagu kao veliki trgovci na najvećim europskim tržištima, a to se odnosi i na Hrvatsku, koja je takvu praksu već i prijavljivala, premda nije službeno poznato na koje se konkretne proizvode i proizvođače odnose dokazi koje je Hrvatska prijavila europskim institucijama.

Osim Hrvatske, sveukupno je 17 članica pronašlo je dokaze takve prakse na svojim tržištima, pa čak i Njemačka, Austrija, Slovenija, Poljska, Italija i druge države.

Primjeri iz Hrvatske

Koliko je problem prisutan u Hrvatskoj, zasad nije sasvim jasno. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja u istraživanju maloprodaje za 2024. ispitivala je i teritorijalna ograničenja opskrbe. Od 41 anketiranog trgovca njih 39 navelo je da se s takvim praksama nije susretalo, dok su se preostala dva pozvala na već poznat slučaj ograničavanja trgovine koji je Europska komisija utvrdila kod proizvođača Mondelēz.

Pitanje različitih cijena i ograničenja prekogranične trgovine otvorili su i hrvatski eurozastupnici. Biljana Borzan u srpnju 2025. upozorila je na ulogu velikih multinacionalnih proizvođača u stvaranju razlika u cijenama, a Tomislav Sokol zatražio je da se utvrdi odgovornost i proizvođača i trgovačkih lanaca.

Iako je Komisija nove mjere uvrstila u svoj program rada za 2027., to još ne znači da će se promjene na tržištu osjetiti već sljedeće godine. Konkretne prijedloge Bruxelles namjerava predstaviti između srpnja i rujna 2027., nakon čega bi, odluči li se za nova zakonska pravila, uslijedili pregovori Europskog parlamenta i Vijeća EU-a. Njihova primjena zato bi mogla početi tek 2028. ili kasnije.