Skupo gorivo, još skuplji porezi: EU naplaćuje energetsku krizu građanima

Nakon što su krajem veljače SAD i Izrael napali Iran, te tako gurnuli Bliski istok u novu fazu otvorenog sukoba, energetska tržišta su reagirala očekivano. Nafta tipa Brent dvaput je probila psihološku granicu od 119 dolara po barelu od prvih zajedničkih američko-izraelskih napada, no dok globalni lideri raspravljaju o strategiji i sigurnosti plovnih puteva u Zaljevu, europski vozači taj ceh već plaćaju izravno na crpkama.

Ipak, divljanje cijena sirovine samo je dio jednadžbe, prava slika krije se u državnim riznicama. Analiza podataka pokazuje da u jeku ove krize porezi čine više od polovice cijene goriva u većini europskih zemalja, pretvarajući energetski šok u svojevrsni 'tihi porez' na mobilnost građana. U ovom članku donosimo pregled koji pokazuje tko u Europi najviše profitira od skupog goriva, a tko najgore prolazi u ovoj novoj ekonomskoj realnosti.

Koliko od cijene goriva zapravo odlazi državi?

Analiza podataka Europske komisije od 16. ožujka 2026. pokazuje da porezi, koji uključuju trošarine i PDV, čine više od polovice cijene benzina (Euro-super 95) u većini zemalja EU. Unutar Unije, na samom vrhu ljestvice nalazi se Slovenija s 57,8 posto, što je svrstava u red zemalja s najvišim relativnim poreznim opterećenjem u Uniji. Slijede je Irska (57,3%) i Finska (57,2%), dok je na začelju Bugarska s osjetno nižih 43,9 posto.

U ovom društvu visokih nameta Hrvatska zauzima čvrsto mjesto u gornjem domu s udjelom od 53,0 posto, čime dijeli sudbinu s francuskim vozačima. U konačnici, to znači da od svake litre koju građani uliju na crpki, državi ide više nego samom proizvođaču ili distributeru.

Prosjek Unije od 52,1 posto postao je tek pusta teorija za 20 država članica u kojima je porezni klin odavno probio psihološku barijeru od 50 posto.

Kada pogledamo 'veliku četvorku' europskih gospodarstava, Italija prednjači s poreznim udjelom od 55 posto, a slijede je Njemačka (54,5%) i Francuska (53%) te Španjolska s osjetno nižim udjelom od 45 posto.

Dizel: Manji porezi, ali i dalje visoki troškovi

Za dizelsko gorivo porezno opterećenje je općenito niže i u prosjeku iznosi 44,6 posto u EU. Samo četiri zemlje imaju poreze na dizel koji premašuju 50 posto, to su  Malta (54,3%), Italija (51,1%), Irska (50,6%) i Slovenija (50,1%).

S druge strane, najniži udio poreza u litri dizela zabilježen je u Estoniji (37,6%), Španjolskoj (38%), Švedskoj (38,5%) i Bugarskoj (39,7%). Ponovno, Italija drži neslavni rekord među velikim gospodarstvima s 51,1 posti, dok Španjolska nudi jednu od najnižih stopa u Europi koja iznosi 38 posto.

U kontekstu oporezivanja dizela, Hrvatska zauzima specifičnu poziciju koja donekle odudara od njezine restriktivne politike prema benzinu. S udjelom poreza od 43,1 posto, Hrvatska se kod dizelskog goriva nalazi ispod prosjeka Europske unije koji iznosi 44,6 posto. To je značajan odmak od susjedne Slovenije, gdje država uzima čak 50,1 posto cijene svake litre dizela, ali i od velikih gospodarstava poput Francuske i Njemačke koja zadržavaju veće porezne klinove.

Ipak, taj podatak ne smije zavarati jer iako smo porezno 'povoljniji' od prosjeka Unije, hrvatski dizel i dalje nosi veći teret nameta nego onaj u Mađarskoj, Poljskoj ili Češkoj. U praktičnom smislu, to znači da domaći prijevoznici i logistički sektor, unatoč određenom poreznom popustu u odnosu na benzin, i dalje operiraju s višim fiksnim troškovima nego njihovi konkurenti iz srednje i istočne Europe. Dok iranski naftni šok podiže osnovnu cijenu sirovine, ovakva domaća porezna struktura postavlja Hrvatsku u zlatnu sredinu,  nismo najskuplji na kontinentu, ali smo i dalje daleko od poreznih oaza poput Estonije ili Španjolske koje aktivnije štite svoju konkurentnost.

Paradoks Slovenije: Visok postotak, ali niža cijena

Zanimljivo je primijetiti razliku između postotnog udjela poreza i stvarnog iznosa u eurima koji vozači plaćaju. Slovenija je očit primjer, pa iako ima najveći postotni udio poreza u cijeni benzina (57,8%), potrošači tamo plaćaju 0,83 eura poreza po litri, što je stavlja tek na 17. mjesto u EU po apsolutnom iznosu. Razlog tome je niža osnovna cijena goriva prije oporezivanja. Apsolutni iznosi poreza po litri benzina variraju od 0,58 eura u Bugarskoj do ogromnih 1,24 eura u Nizozemskoj, a prosjek EU iznosi 0,96 eura, a iznos od jednog eura premašen je u Danskoj, Njemačkoj, Finskoj, Grčkoj, Irskoj i Francuskoj.

Najskuplje i najjeftinije crpke u Europi

Kada se sve zbroji, prema podacima Europske komisije, prosječna cijena Euro-supera 95 u EU iznosi 1,84 eura po litri.

Najskuplji benzin plaćaju Nizozemci i to 2,26 eura po litri, Danci 2,18 eura po litri i Nijemci 2,09 eura po litri.

Najjeftiniji benzin je pak u Bugarskoj, 1,33 eura po litri, Malti (1,34 €) i Cipru (1,42 €).

U Hrvatskoj litra Euro-supera 95 stoji 1,55 eura,(od danas su nove cijene goriva) što nas svrstava među povoljnije zemlje Europske unije. Međutim, kada tu cijenu rastavimo na komponente, vidimo da porez iznosi 0,82 eura, dok sama nabavna cijena goriva s maržom distributera iznosi tek 0,73 eura.

Kod dizela, situacija je slična. Najskuplji dizel plaćaju vozači u Nizozemskoj, 2,26 eura po litri, Danskoj, 2,21 euro te Njemačkoj, 2,15 eura po litri, dok najjeftiniji dizel toče na Malti (1,21 €), Bugarskoj (1,44 €) i Sloveniji (1,48 €).

Kada analiziramo cijene dizela u nominalnim iznosima, podaci od sredine ožujka 2026. pokazuju da se Hrvatska uspijeva zadržati u donjem dijelu cjenovne ljestvice Europske unije, no to je ponovno rezultat prvenstveno niže osnovne cijene, a ne manjih poreznih apetita države.

Prema podacima EK, u trenutku istraživanja, u Hrvatskoj litra dizela stoji 1,67 eura. Od tog iznosa porez (trošarina i PDV) iznosi 0,72 eura dok je osnovna cijena goriva iznosi 0,95 eura.

Iako podaci Europske komisije pokazuju da Nizozemci plaćaju najskuplje gorivo u Uniji (2,26 €), prava slika standarda dobije se tek kada se pogleda koliko litara benzina građani mogu kupiti za svoju prosječnu mjesečnu plaću.

Koliko litara benzina se može kupiti za jednu prosječnu plaću

Ekološki porezi i nacionalne strategije

Prema podacima Tax Foundationa, porezi na gorivo u mnogim zemljama EU uključuju i ekološke naknade. Najmanje osam država članica u trošarine ugrađuje porez na ugljik ili energiju. Iako EU propisuje minimalnu trošarinu, države članice imaju slobodu postaviti više stope kako bi ispunile vlastite fiskalne i ekološke ciljeve, a osim poreza, na konačnu cijenu značajno utječu i marže rafinerija te troškovi distribucije, što dodatno objašnjava zašto su razlike među susjednim zemljama ponekad toliko drastične.