Slučaj franak: Prošireno vijeće Vrhovnog suda čeka izmjene poslovnika

Iako su prošle godine na snagu stupili Zakon o sudovima i Zakon o parničnom postupku, i dalje nije poznato hoće li se ni kada formirati prošireno vijeće na Vrhovnom sudu te donijeti ujednačeno pravno mišljenje o ‘slučaju franak’ koji se već godinama povlači po hrvatskim sudovima. Prije eventualnog formiranja proširenog vijeća potrebno je donijeti izmjene i dopune Poslovnika Vrhovnog suda i Sudskog poslovnika, a kada bi se to moglo dogoditi pojasnio je glasnogovornik Vrhovnog suda Željko Pajalić.

{---------- PAGE STOPPER ----------}

- Kada je u pitanju prošireno vijeće, odnosno njegov sastav i način rada osim Zakona o sudovima i Zakona o parničnom postupku, koji su već izmijenjeni i stupili na snagu potrebno je izmijeniti i dopuniti Poslovnik Vrhovnog suda te Sudski poslovnik. Oba postupka su u tijeku te očekujem da će Poslovnik Vrhovnog suda biti izmijenjen u prvoj trećini veljače ove godine. Kada je u pitanju Sudski poslovnik, nakon pribavljenog mišljenja Opće sjednice Vrhovnog suda koja će biti održana 3. veljače 2026., o tome će odlučiti ministar zadužen za pravosuđe - naveo je sudac Pajalić te objasnio kako je odluka o tome postoji li potreba održavanja proširenog vijeća ili ne u nadležnosti svakog pojedinog vijeća Građanskog odjela Vrhovnog suda, pa nitko ne može prejudicirati hoće li neko vijeće zatražiti formiranje proširenog vijeća. 

- Dakle, kada pitate za tzv. ‘slučaj franak’ ne mogu Vam odgovoriti planira li neko vijeće inicirati održavanje sjednice proširenog vijeća ili ne, međutim to će biti moguće tek nakon što budu donesene izmjene i dopune Poslovnika VSRH i Sudskog poslovnika, što je za očekivati sredinom veljače - naveo je u odgovoru.

Neslužbeno se, međutim, može čuti da bi vijeće na čelu sa sucem Jadrankom Jugom moglo zatražiti formiranje proširenog vijeća, koje bi potom donijelo pravno stajalište u slučaju potrošača koji su sklopili ugovore o konverziji i time ujednačilo sudsku praksu. 

Suci Vrhovnog suda duboko su podijeljeni oko ovog pitanja i imaju čvrste stavove o pravu potrošača koji su ugovorili konverziju, što se uostalom moglo vidjeti po sjednici Građanskog odjela iz prosinca 2022. godine. Tada su, naime, donesene tri različite odluke o ovom slučaju: jedna u korist potrošača, druga u korist banaka i kompromisna treća te tako nije nikada doneseno ujednačeno pravno shvaćanje oko ovog predmeta.  Prema tom, kompromisnom rješenju, potrošači bi imali pravo samo na isplatu zatezne kamate na više plaćene iznose uračunate u konverziju, ali ne i na povrat preplaćene kamate i tečajne razlike. Za stajalište koje je potpuno išlo u korist banaka bilo je svega pet sudaca, a za stav u korist potrošača bilo ih je 10, dok se njih 13 priklonilo kompromisnom rješenju.

Prema novim izmjenama Zakona o parničnom postupku, prošireno vijeće Vrhovnog suda ima 13 članova i čine ga predsjednik Građanskog odjela, sudac izvjestitelj, voditelj službe za praćenje sudske prakse te još deset sudaca Vrhovnog suda određenih slučajnim odabirom. S obzirom na dosadašnje odnose snaga među sucima tog odjela, odnosno činjenicu da se većina priklanja kompromisnom rješenju, može se očekivati da bi i prošireno vijeće moglo zauzeti sličan stav. Ipak, ishod bi mogao ovisiti i o tome hoće li se slučajnim odabirom u proširenom vijeću naći veći broj sudaca sklonih stajalištu potrošača.

U međuvremenu, pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske zaprimljene su najmanje četiri tužbe, zbog čega postoji mogućnost da taj sud odluči prije Vrhovnog suda. Kada smo prije nekoliko mjeseci pitali Ustavni sud kada će o njima odlučivati odgovoreno nam je da je rješavanje tih predmeta u tijeku, no ‘da se ne može predvidjeti kada bi oni mogli biti riješeni kao niti hoće li odluke biti donesene istodobno ili zasebno’.

Odvjetnik Igor Metelko, koji zastupa potrošače u tužbama protiv banaka, smatra da je za očekivati da će Ustavni sud u dogledno vrijeme zauzeti stav po pitanju konverzije. No, upozorava da bi bilo loše da ukine presude Vrhovnog suda samo zbog neujednačenosti jer bi to ponovno produljilo cijeli postupak. 

- Ono što bi bilo loše za sve strane jest da Ustavni sud ukine presude Vrhovnog suda isključivo iz razloga neujednačenosti stavova tog suda, a da pri tome  ne da svoje shvaćanje konverzije i prava potrošača iz konvertiranih ugovora. Naime, bez takve smjernice Ustavnog suda, sve strane su opet u slijepoj ulici jer su podjele na Vrhovnom sudu duboke, i nije za očekivati da će se korigirati bez intervencije i konkretnog stava Ustavnog suda. A to će potom ponovno dovesti do još bar tri godine prolongiranja cijele stvari, dok Vrhovni sud na nekoj budućoj sjednici proširenog vijeća ponovno ne zauzme isti stav, na koji će potom Ustavni sud morati reagirati konkretnim stavom o meritumu spora-konverziji, povodom ustavnih tužbi jedne ili druge strane. Zato je važno da Ustavni sud već sada, povodom postojećih ustavnih tužbi, zauzme stav o konverziji i da konkretne smjernice Vrhovnom sudu za buduću sjednicu proširenog vijeća - smatra Metelko. 

Dakle, i dalje nije poznato ni tko ni kada će donijeti konačnu odluku o ovoj sudskoj trakavici. Jedino što je sigurno jest da je malo tko mogao pretpostaviti da će se 11 godina nakon donošenja zakona o konverziji kredita iz CHF u EUR 2015. godine sudovi i dalje baviti pitanjem hoće li se uopće formirati vijeće koje bi trebalo donijeti obvezujuće pravno shvaćanje.