Tri sirovine iza AI booma: Kina i Kongo dominiraju opskrbom

Dok tehnološke kompanije ulažu milijarde u procesore i podatkovne centre, dio opskrbe potrebne za njihovu izgradnju ovisi o industrijama koje rijetko dolaze u središte pozornosti. U napajanjima, memoriji i opremi za pohranu podataka koriste se materijali poput galija, tantala i rijetkih zemnih metala, čija je proizvodnja koncentrirana u svega nekoliko država.

Na tu ovisnost upozorava Svjetska banka u ovogodišnjem Izvješću o svjetskom razvoju, posvećenom umjetnoj inteligenciji. Prema procjenama Američkog geološkog zavoda (USGS) za 2025., Kina osigurava oko 99 posto svjetske primarne proizvodnje galija niske čistoće i 69,2 posto rudarske proizvodnje rijetkih zemnih metala. Kod tantala najveći je proizvođač Demokratska Republika Kongo, s udjelom od 52 posto. Iako su ti materijali samo dio mnogo šireg lanca opskrbe, tako veliki udjeli pojedinih država znače da se promjena izvozne politike ili poremećaj u proizvodnji može osjetiti daleko od mjesta njihova nastanka.

Kineska prednost u preradi

Galij dobro pokazuje kako nastaje takva industrijska ovisnost. Kineskih 99 posto odnosi se na proizvodnju, a taj se metal uglavnom dobiva izdvajanjem tijekom prerade boksita u glinicu, sirovinu za proizvodnju aluminija, a može se dobivati i pri preradi cinka. Njegova dostupnost zato je povezana s postojećim metalurškim pogonima, njihovom opremom i isplativošću izdvajanja. Kina je na velikoj aluminijskoj industriji izgradila i proizvodnju galija, dok su pojedini proizvođači u drugim državama iz tog posla izašli.

Nakon izdvajanja slijedi daljnje pročišćavanje. U toj je fazi kineski udio manji, pa prema S&P Globalu, Kina ima oko 60 posto kapaciteta za rafinaciju galija visoke čistoće. Međutim, rafinerije izvan Kine i dalje trebaju početnu sirovinu, pa se ovisnost može zadržati i kada je završna prerada raspoređena u više zemalja.  Za graditelje podatkovnih centara galij je zanimljiv ponajprije zbog spojeva poput galijeva nitrida, poznatog kao GaN, od kojega se izrađuju energetske komponente koje omogućuju učinkovitu pretvorbu električne energije i kompaktna serverska napajanja. Manji gubici pri pretvorbi znače i manje topline koju treba odvesti hlađenjem, što je važno u postrojenjima s velikom potrošnjom struje. Galij tako dobiva svoju ulogu u opremi koja procesorima osigurava napajanje.

Širenje AI infrastrukture tako ulazi u istu računicu s telekomunikacijama i drugim industrijama koje koriste galij. S&P Global u izvješću iz kolovoza procjenjuje da će potražnja za tim metalom od 2026. do 2030. rasti približno 12 posto godišnje, ponajprije zbog poluvodiča i primjene u permanentnim magnetima.

Magneti povezuju tu priču s rijetkim zemnim metalima, skupinom od 17 kemijskih elemenata. Među njima su neodimij i prazeodimij, od kojih se proizvode snažni permanentni magneti za različitu opremu, uključujući tvrde diskove i pojedine elektromotore u podatkovnim centrima. Kina je i ovdje najveći rudarski proizvođač, a slijede SAD s udjelom od 13,1 posto i Australija sa 7,4 posto.

No kineska prednost još je izraženija nakon što ruda napusti rudnik. Međunarodna agencija za energiju (IEA) u ovogodišnjem izvješću navodi da je Kina 2024. osiguravala 91 posto svjetske rafinirane proizvodnje rijetkih zemnih metala za magnete i 94 posto proizvodnje sinteriranih permanentnih magneta. Riječ je o užem skupu materijala nego u rudarskim procjenama, no i ti udjeli pokazuju gdje se ovisnost produbljuje. Novi rudnik izvan Kine treba i pogone koji će elemente razdvojiti, pročistiti te pretvoriti u metale, legure i gotove magnete. Bez tog nastavka proizvodnje alternativni izvor rude može ostati vezan uz postojeće prerađivače.

Sirovine za AI boom

Afrički rudnici tantala

Kod tantala dobavljački lanac ima drukčije polazište. Uz Demokratsku Republiku Kongo, Ruanda osigurava 16 posto, a Nigerija 15,6 posto rudarske proizvodnje. Iz te tri države zajedno dolazi 83,6 posto procijenjene svjetske proizvodnje, pa se rizik koncentracije opskrbe seli iz kineskih industrijskih pogona prema afričkim rudnicima.

Veza s AI opremom pritom se krije u kondenzatorima, malim komponentama koje pohranjuju električni naboj i pomažu stabilizirati napajanje. Tantal omogućuje velik kapacitet u malom kućištu, zbog čega se koristi u dijelovima AI servera, od memorije i naponskih modula do sklopova grafičkih procesora i drugih akceleratora.  Nabavu tantala dodatno prati pitanje podrijetla. Taj je metal obuhvaćen europskom uredbom o takozvanim konfliktnim mineralima, koja za obuhvaćene uvoznike ruda i metala propisuje provjeru dobavljačkog lanca. Cilj je spriječiti da kupnja sirovina pridonosi financiranju oružanih skupina i kršenju ljudskih prava. Provjera dobavljača i dokumentiranje podrijetla tako postaju sastavni dio nabave, uz cijenu i rok isporuke.

Koliko odluke na početku lanca mogu utjecati na kupce već su pokazale kineske izvozne kontrole. Peking ih je za galij uveo 2023., a u travnju 2025. i za odabrane proizvode povezane sa srednjim i teškim rijetkim zemnim metalima. Za izvoz tih proizvoda sada je u Kini potrebna je dozvola.

IEA navodi da su ograničenja iz 2025. otežala nabavu magneta i dovela do smanjenja ili privremenog zaustavljanja proizvodnje kod dijela automobilskih proizvođača, čije Iskustvo pokazuje kakve posljedice može imati nedostatak komponente kada je opskrba njezinim materijalima koncentrirana u svega par zemalja.