Uhićenje Madura i dalje trese tržišta: u fokusu nafta, zlato i kripto

Američki vojni udar na Venezuelu i uhićenje predsjednika Nicolás Maduro otvorili su niz pitanja koja nadilaze kratkoročnu geopolitičku krizu. U fokusu su golemi energetski resursi zemlje, sudbina njezina oslabljenog naftnog sektora, ali i financijski mehanizmi kojima se stanovništvo godinama prilagođava političkom i ekonomskom slomu – prije svega kriptovalute.

Administracija američkog predsjednika Donald Trump tvrdi da je vojna operacija završena Madurinom smjenom, no politička budućnost zemlje ostaje neizvjesna. Upravo ta neizvjesnost ključna je za tržišta, osobito energetska.

Nafta: ogroman potencijal, skroman učinak na cijene

Venezuela raspolaže s oko 303 milijarde barela dokazanih rezervi sirove nafte, što je čini zemljom s najvećim zalihama na svijetu, ispred Saudijske Arabije. No unatoč tom bogatstvu, stvarna proizvodnja pala je na oko milijun barela dnevno – tek 0,8 posto globalne ponude.

Razlog nije samo režim sankcija, nego i dugogodišnji nedostatak ulaganja, zapuštena infrastruktura i odlazak stručnog kadra. Upravo zato tržišta zasad ne očekuju dramatične poremećaje cijena.

– Za tržište nafte ovo ima potencijal povijesnog događaja, ali trenutačna proizvodnja Venezuele jednostavno nije dovoljna da bi izazvala snažan cjenovni šok – rekao je Phil Flynn iz Price Futures Groupa, podsjećajući da je venezuelanski energetski sektor godinama sustavno devastiran.

Kratkoročno, čak i potpuni prekid venezuelanske opskrbe ne bi značajno promijenio globalnu ravnotežu, osobito u uvjetima pojačane proizvodnje unutar OPEC-a i usporene potražnje zbog slabijeg rasta svjetskog gospodarstva.

Zlato, srebro i psihološki efekt krize

Za razliku od nafte, reakcija tržišta plemenitih metala mogla bi biti brža, ali prije svega psihološka. Analitičari očekuju rast cijena zlata i srebra na početku tjedna, ponajviše zbog porasta geopolitičkog rizika.

– Američki napad na Venezuelu povećava neizvjesnost i zato očekujemo uzlazni pomak cijena zlata, srebra i energetskih roba – rekao je Anuj Gupta iz Ya Wealtha, dodajući da bi zlato i srebro mogli dosegnuti nove kratkoročne vrhunce.

Takvi pomaci, međutim, ne odražavaju fundamentalni poremećaj ponude, već tipičnu reakciju investitora koji u krizama traže sigurna utočišta.

Kripto: paralelni financijski sustav

Dok se globalna tržišta bave robama, unutar Venezuele se godinama razvija drugačiji odgovor na krizu – kriptovalute. Prema indeksu TRM Labsa, Venezuela se 2025. popela na 11. mjesto u svijetu po prihvaćenosti kripta, ispred znatno većih i razvijenijih gospodarstava.

U zemlji s BDP-om po stanovniku od oko 3100 dolara i poviješću hiperinflacije, kripto – osobito dolarom vezani stablecoini – postao je alat svakodnevice: za doznake, isplate plaća i osnovna plaćanja.

– Venezuela je među zemljama s najvećom razinom kripto-adopcije u odnosu na veličinu formalne ekonomije, osobito kada je riječ o plaćanjima, doznakama i očuvanju vrijednosti – rekao je Ari Redbord iz TRM Labsa.

Prema podacima lokalnih trgovačkih udruga, kriptovalute se već koriste i za plaćanje osnovnih životnih namirnica, uključujući kupnju hrane u supermarketima diljem zemlje.

Geopolitika sužava prostor

No upravo promjene u globalnoj geopolitici mogle bi dugoročno ograničiti tu paralelnu financijsku infrastrukturu. Jačanje američkog nadzora nad kripto-tržištem i koncentracija likvidnosti u reguliranim jurisdikcijama povećavaju trošak i rizik za zemlje pod sankcijama.

– Veća koordinacija regulatora i provedbenih tijela ne ukida domaću uporabu kripta, ali znatno sužava mogućnosti pretvaranja digitalne imovine u prekograničnu vrijednost bez izloženosti nadzoru – upozorava Redbord.

Sudbina Venezuele sada ovisi o političkom ishodu idućih dana: hoće li doći do prijelazne vlasti, stabilizacije i otvaranja prema međunarodnim investitorima ili do vakuuma moći i novog kruga nestabilnosti. Za tržišta to znači jedno – kratkoročno ograničene pomake, ali dugoročno potencijalno velike promjene ako se otključa energetski i financijski potencijal zemlje.