Dani kreativnih gradova povezali kreativce, poduzetnike i inovatore

Pod nazivom 'Gradovi budućnosti – kreativnost, inovacije i održivi razvoj', prvo konferencijsko izdanje Dana kreativnih gradova Hrvatske okupilo je predstavnike gradova i institucija, kulturnog i kreativnog sektora, poduzetnike, startupove, turističke i razvojne stručnjake, akademsku zajednicu te domaće i međunarodne goste.

No ideja konferencije nije bila različite sektore samo okupiti na istom mjestu. Cilj je bio povezati ih.

Jer jedno od ključnih pitanja razvoja hrvatskih gradova više nije imaju li kulturu, turizam, poduzetnike, kreativce ili inovativne projekte, nego koliko su ti ljudi, znanja i resursi međusobno povezani i mogu li zajedno stvarati novu vrijednost za grad.

– Kada smo pokretali Dane kreativnih gradova Hrvatske, ideja nije bila napraviti još jednu konferenciju na kojoj će svaki sektor razgovarati sam sa sobom. Htjelia sam za isti stol dovesti gradove, kreativce, kulturni sektor, poduzetnike, startupove, akademsku zajednicu i međunarodne stručnjake jer vjerujem da se najveći razvojni potencijal nalazi upravo između tih područja. Gradovi već imaju ljude, znanje, baštinu, prostore i ideje. Pitanje je koliko ih uspijevamo povezati i od njih stvoriti novu vrijednost za ljude koji u tim gradovima žive – istaknula je Lucija Prstec Smolčec, organizatorica Dana kreativnih gradova Hrvatske i direktorica projekta Kreativni gradovi Hrvatske.

Kako grad pretvoriti u prostor razvoja?

Kroz četiri panela konferencija je otvorila različite dimenzije istog pitanja: kako gradove učiniti kreativnijima, inovativnijima, održivijima i kvalitetnijima za život.

Razgovaralo se o kulturi i kreativnim industrijama kao razvojnoj i gospodarskoj snazi, kulturnom turizmu i identitetu grada, inovacijama i poduzetništvu te modelima u kojima suradnja različitih sektora može pokrenuti konkretne promjene.

Među sudionicima bili su predstavnici institucija, gradova i poslovnog sektora te stručnjaci i praktičari poput dr. sc. Daniele Angeline Jelinčić, prof. dr. sc. Jasne Horvat, Dragane Lucije Ratković Aydemir, Jelene Toth, Filipa Treznera, Dražena Grubišića, Diane Pečkaj, Nikoline Farčić, Maje Vidmar Klarić, Kristine Delfin Kanceljak, Kate Bošković i Sanje Stamenić Oštrić, uz domaće i međunarodne goste.

Različite profesionalne perspektive susrele su se oko jedne važne ideje: grad budućnosti ne može razvijati kulturu, gospodarstvo, turizam, inovacije i kvalitetu života kao odvojene otoke.

Kultura može stvarati identitet, ali i gospodarsku vrijednost. Turizam može promovirati grad, ali i aktivirati lokalne resurse. Kreativne industrije mogu stvarati sadržaj, ali i nova radna mjesta i poslovne modele. Inovacije mogu ponuditi odgovore na vrlo konkretne probleme s kojima se gradovi susreću.

Vrijednost nastaje upravo tamo gdje se te točke počnu spajati.

Startupovi nisu bili samo publika

Važan dio prvih Dana kreativnih gradova Hrvatske bili su i startupovi koji su na konferenciji predstavili svoja rješenja i projekte.

Njihovo uključivanje poslalo je jasnu poruku: razgovor o kreativnim gradovima nije samo razgovor o kulturi i urbanizmu. To je i razgovor o poduzetništvu, tehnologiji, novim poslovnim modelima i ljudima koji razvijaju rješenja za potrebe suvremenih gradova.

Održavanje konferencije u ZICER-u, Zagrebačkom inovacijskom centru, dodatno je povezalo svijet lokalne samouprave i kreativnog sektora s poduzetničkom i startup zajednicom.

Umjesto paralelnih ekosustava, cilj je stvarati prostor u kojem se oni susreću, razmjenjuju iskustva i prepoznaju mogućnosti za zajedničke projekte.

Kreativni karakter konferencije nije ostao samo na panelima i raspravama. U glazbenom dijelu programa nastupili su Mirela Priselac Remi iz Elementala i gitarist Erol Zejnilović, čime je umjetnički sadržaj postao sastavni dio konferencije posvećene kreativnosti i ulozi kreativnih industrija u razvoju gradova. Njihov nastup dodatno je naglasio jednu od ideja konferencije: kultura i kreativne industrije nisu izdvojeni dodatak razvoju grada, nego dio njegova identiteta, društvenog života i iskustva koje grad stvara za svoje stanovnike i posjetitelje.

Jedna od ključnih poruka koja se provlačila kroz konferenciju jest da kreativan grad nije nužno grad s najvećim brojem festivala, kulturnih programa ili atrakcija. Kreativan grad zna zašto nešto radi, kome je to namijenjeno i kakvu dugoročnu vrijednost time želi stvoriti.

To znači aktivirati napušten ili nedovoljno korišten prostor umjesto da ostane prazan. Povezati lokalnu baštinu sa suvremenom interpretacijom. Omogućiti kreativnim ljudima da svoje znanje pretvore u posao. Razvijati turističke sadržaje koji imaju smisla i izvan nekoliko ljetnih mjeseci. Povezati startup s gradom koji ima problem za koji može ponuditi rješenje.

Upravo je zato povezivanje bilo središnja riječ prvih Dana kreativnih gradova Hrvatske. Ne povezivanje radi networkinga samog po sebi, nego povezivanje koje može završiti novom suradnjom, projektom, proizvodom ili idejom koja će se nakon konferencije nastaviti razvijati.

Nagrađeni gradovi koji kreativnost već pretvaraju u praksu

Konferencija je uključila i dodjelu Nagrada Kreativni gradovi Hrvatske 2026., kojima su istaknuti gradovi, projekti i pojedinci koji već pokazuju kako kreativnost može postati konkretan alat lokalnog razvoja.

Varaždinske Toplice nagrađene su za projekt NOcTEs Aquae Iasae, dok je gradonačelnica Dragica Ratković proglašena Kreativnom i inovativnom gradonačelnicom godine.

Grad Rijeka s Festivalom Tobogan nagrađen je za kreativni i inovativni infrastrukturni projekt aktivacije prostora u funkciji umjetničkih i kulturnih programa, Grad Pleternica u području edukacije u kulturi i umjetnosti, a Grad Bjelovar u području kulturnog turizma.

Nagrada Kreativni i inovativni grad godine pripala je Gradu Makarskoj, kod kojeg je posebno prepoznat razvojni pristup usmjeren na kvalitetu života lokalne zajednice i stvaranje sadržaja koji nisu ograničeni samo na turističku sezonu.

Nagrađeni projekti razlikuju se po veličini, području i pristupu, ali ih povezuje ista ideja: lokalni resursi dobivaju novu vrijednost kada ih grad počne promatrati kreativno i razvojno.

Prvi Dani kreativnih gradova Hrvatske nisu zamišljeni kao jednodnevni događaj nakon kojeg se razgovor završava.

Ambicija projekta Kreativni gradovi Hrvatske je dugoročno povezivati gradove, institucije, kreativni sektor, poduzetnike, akademsku zajednicu i međunarodne stručnjake te stvarati prostor za razmjenu znanja, razvoj suradnji i nastanak konkretnih projekata.

Jer gradovi budućnosti neće nastati unutar jednog ureda, institucije ili sektora. Nastat će tamo gdje se povežu ljudi koji imaju različita znanja, iskustva i resurse, ali zajednički interes: stvarati gradove u kojima vrijedi živjeti.

– Ovo izdanje pokazalo je koliko postoji prostora za povezivanje ljudi koji se inače možda ne bi našli za istim stolom. Upravo tu vidim budućnost Kreativnih gradova Hrvatske. Želimo graditi platformu koja neće završavati konferencijom, nego će povezivati gradove koji imaju potrebe i potencijal s ljudima koji imaju znanje, ideje i rješenja. Ako iz tih susreta nastanu nove suradnje i konkretni projekti u gradovima, ostvarili smo ono zbog čega je cijela priča pokrenuta – zaključila je Prstec Smolčec.

Ovo prvo konferencijsko izdanje Dana kreativnih gradova Hrvatske održano je uz podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske, HDS ZAMP-a i Solane Nin, a konferencija je održana u ZICER-u, Zagrebačkom inovacijskom centru.