Gordana Nikolić: Dualno visoko obrazovanje za buduće tržište rada

piše: Mašenka Vukadinović

Izv. prof. dr. sc. Gordana Nikolić jedina je žena vlasnica i dekanica visokoobrazovne ustanove u Hrvatskoj. Veleučilište PAR, koje vodi već skoro dvadeset godina, jedina je hrvatska članica Europskog sveučilišta dualnih studija sa sjedištem u Bruxellesu, koje okuplja deset europskih ustanova i oko 75.000 studenata. Pokrenula je dvije prepoznatljive konferencije – međunarodnu PAR International Leadership Conference (PILC) o liderstvu i 'Žene bez PARdona', koja 27.-28. studenog 2026. ima svoje trinaesto izdanje. Predsjednica je Hrvatske udruge poslovnih žena KRUG i globalna predsjednica sektora visokog obrazovanja G100 mreže koja okuplja žene u 100 različitih sektora.

U intervjuu za Lider govori o raskoraku između obrazovanja i tržišta rada, kompetencijama budućnosti, dualnom modelu obrazovanja,  novom međunarodnom MBA studiju Green Economy and Sustainable Future te položaju žena u poslovnom svijetu.

Kad pogledate hrvatsko gospodarstvo i tržište rada, gdje danas najviše škripi u odnosu obrazovanja i gospodarstva?

Poslodavci danas traže ljude koji znaju misliti, prilagođavati se i odmah primijeniti znanje – a velik dio sustava još uvijek ne odgovara dovoljno brzo na tržište rada. To je osnovni raskorak. Gospodarstvo se mijenja brzinom kojom se obrazovni programi ne stignu mijenjati, a najviše ispaštaju upravo mladi ljudi koji izađu sa diplomom, ali bez iskustva koje poslodavac traži.

Koje kompetencije će, po Vama, biti najtraženije u sljedećih pet godina?

Tehnička znanja brzo zastarijevaju, pa je paradoksalno najvrjednije upravo ono što se najteže mjeri - sposobnost učenja novoga, kritičko razmišljanje, digitalna pismenost i rad s AI alatima, ali i emocionalna inteligencija i timski rad. Poduzeća danas ne traže samo stručnjaka za jedno uzak područje, nego čovjeka koji zna povezivati znanja iz različitih disciplina i brzo se snaći u neizvjesnosti.

Kako umjetna inteligencija mijenja način na koji obrazujete studente?

AI nije prijetnja visokom obrazovanju, nego njegov najveći poticaj za promjenu. Prestali smo studente učiti da pamte podatke koje danas u sekundi dobiju od alata – umjesto toga ih učimo kako postavljati prava pitanja, kritički procjenjivati odgovore i AI koristiti kao alat, a ne kao zamjenu za vlastito razmišljanje. Tko to ne prihvati, jednostavno će ispasti iz utrke.

Je li diploma danas uvijek dovoljna za uspješnu karijeru?

Ne, iskreno mislim da nikad nije ni bila. Živimo u neizvjesnim vremenima koja ne opraštaju propuštene prilike - nema prostora za one koji čekaju da im posao dođe sam. Ali neizvjesno je i za poslodavce: mlade generacije se više ne zadržavaju dugoročno u komfornoj zoni jednog radnog mjesta, idu dalje čim osjete da ne rastu ili su nečim nezadovoljni. Poslodavac ne pita samo što student zna, nego što je student stvarno radio, s kim je surađivao, kako se snalazi pod pritiskom. Zato mi na PAR-u ne obećavamo studentima da će ih diploma automatski dovesti do posla - dajemo im nešto važnije: iskustvo, mrežu kontakata i sposobnost prilagodbe.

Veleučilište PAR jedina je hrvatska članica europske alijanse za dualno obrazovanje. Zašto ste se odlučili baš za taj model?

Zato što spaja ono što obrazovanje predugo drži odvojenim – teoriju i praksu, učionicu i realni sektor. Veleučilište PAR od samih začetaka bazira svoj model dualnog obrazovanja, a od 2023. dio je Europskog sveučilišta dualnih studija (European Dual Studies University) sa sjedištem u Bruxellesu, koje okuplja deset europskih visokoškolskih ustanova koje zajednički razvijaju standarde i programe dualnog obrazovanja diljem Europe. PAR je jedina članica u Hrvatskoj europske alijanse EU4Dual koja razvija dualno visoko obrazovanje povezujući akademsko učenje s praktičnim iskustvom i suradnjom s gospodarstvom, a okuplja oko 75.000 studenata diljem Europe. To nam daje pristup europskim standardima, ali i priliku da hrvatske tvrtke uključimo u obrazovni proces na način na koji to danas radi rijetko koja institucija u regiji.

Dajte nam konkretan primjer – kako dualni model u praksi izgleda za jednog studenta ili jednu tvrtku?

Student koji upiše dualni program od prve godine dio semestra provodi na predavanjima, a dio u tvrtki partneru - kao član tima koji radi na stvarnim projektima, uz mentora iz poduzeća i profesora koji prate njegov napredak. Poduzeće dobiva mladog čovjeka kojeg samog „uhodala“ i čije kompetencije poznaje bolje nego bilo kojeg vanjskog kandidata, a student diplomira s CV-jem koji već ima stvarno radno iskustvo, umjesto praznog papira s ocjenama.

Pokrenuli ste i zajednički master Green Economy and Sustainable Future s još tri europska sveučilišta. Zašto je zelena tranzicija postala poslovna, a ne samo ekološka tema?

Zato što danas nijedno ozbiljno poduzeće ne može ignorirati regulative, izvještavanje o održivosti i očekivanja tržišta – to više nije pitanje savjesti, nego konkurentnosti. Vidjeli smo da hrvatske kompanije imaju velik nedostatak stručnjaka koji istovremeno razumiju ekonomiju, tehnologiju i održivost, pa smo zajedno s europskim partnerima pokrenuli master koji upravo te profile obrazuje - ljude spremne za posao koji tek nastaje, ne za onaj koji nestaje.

Što će ovaj studij konkretno ponuditi studentima i po čemu se razlikuje od klasičnog studija održivog razvoja?

Green Economy and Sustainable Future nije klasičan studij održivosti koji se zadržava samo na teorijskom razumijevanju klimatskih i okolišnih izazova. Riječ je o stručnom interdisciplinarnom MBA studiju koji povezuje poslovnu ekonomiju, održivi razvoj, inovacije, tehnologiju i stvarne izazove s kojima se danas susreću poduzeća i javne institucije.

Posebna vrijednost programa je u njegovoj međunarodnoj i praktičnoj dimenziji. Studenti će tijekom 18 mjeseci imati priliku učiti u najmanje dvije od četiri europske zemlje - Hrvatskoj, Finskoj, Austriji i Španjolskoj - te upoznati različite obrazovne sustave, poslovna okruženja i pristupe zelenoj tranziciji. Program je osmišljen tako da studenti ne uče o održivosti izdvojeno od poslovanja, nego razumiju kako se održiva rješenja razvijaju, financiraju, provode i mjere u stvarnom organizacijskom okruženju. Cilj je obrazovati stručnjake koji će znati prepoznati prilike za uvođenje zelenih inovacija, održivih poslovnih modela, energetske učinkovitosti i odgovornog upravljanja te ih pretvoriti u konkretne poslovne rezultate.

Upisna kvota iznosi 20 studenata po svakoj partnerskoj instituciji, odnosno ukupno 80 studenata iz Europe i svijeta. Prvi upisi planirani su u akademskoj godini 2027./2028., dok predbilježbe počinju u listopadu 2026. godine.

Osim što ste dekanica, predsjednica ste i Hrvatske udruge poslovnih žena KRUG. Koliko se poslovni svijet promijenio kada je riječ o položaju žena na vodećim pozicijama?

Pomak postoji, ali je sporiji nego što bi trebao biti – i to nije samo moj dojam, nego i podatak: istraživanja pokazuju da žene i danas pokreću znatno manje poslova od muškaraca, iako imaju jednake sposobnosti. KRUG postoji upravo zato da tu razliku smanjuje – kroz mentorstvo, umrežavanje i vidljivost žena koje su uspjele. Uvjerena sam da svaka žena koja uspije i ostane vidljiva postaje kotačić promjene za sve koje dolaze poslije nje, a to vrijedi jednako u poduzetništvu i u obrazovanju.

Po čemu se PAR razlikuje od drugih visokih učilišta u Hrvatskoj?

Po tome što smo od 2007. obrazovanje gradili od potreba gospodarstva prema obrazovnom sustavu – krenuli smo od pitanja što gospodarstvu treba i kakve kompetencije traži tržište rada, a ne od toga što već postoji u akademskoj zajednici. To se vidi u omjeru prakse i teorije, u broju partnera iz gospodarstva, u međunarodnim programima i u tome što smo pozvani kao jedina hrvatska ustanova u EU4Dual alijansu.

Biti prepoznati od europskih partnera kao malo privatno visoko učilište pokazuje da i manji sustavi mogu stvarati programe i modele obrazovanja koji su međunarodno prepoznati – često upravo zato što mogu biti brži, fleksibilniji i otvoreniji za nove ideje.

Kako zamišljate PAR za pet godina?

Vidim PAR kao instituciju koja je još čvršće utkana u europski obrazovni prostor, s više zajedničkih programa poput mastera iz zelenog gospodarstva, razvijenijom suradnjom s gospodarstvom i studentima koji dolaze iz cijele Europe, a ne samo iz Rijeke.

Cilj mi je da PAR ostane mjesto gdje se obrazovanje ne prilagođava promjenama sporo, nego je korak ispred onoga što tržište rada tek počinje tražiti.

Kada biste danas ponovno birali karijeru, biste li opet izabrali akademski i poduzetnički put?

Bez razmišljanja. Možda bih izbjegla neke birokratske bitke, ali ne i samu odluku da gradim nešto novo. Najveća pogreška koju obrazovanje može napraviti jest obrazovati kadar starim metodama za jučerašnje tržište rada.

Ja sam se školovala u starom sustavu, gradila karijeru u turbulentnim tranzicijskim godinama, radila u državnim i privatnim institucijama, školovala se u Hrvatskoj i inozemstvu te bila dovoljno radoznala i hrabra da svoju karijeru gradim na inovativnim modelima obrazovanja. Pritom sam upijala znanja od onih koji znaju više od mene i pokušavala dobre ideje pretvarati u djela.

I sve bih to ponovno ponovila.