Na koji način razvojne agencije podržavaju male i srednje tvrtke i kakva je situacija s državnom imovinom te imovinskim odnosima, bile su posljednje teme petog susreta gradonačelnika i poduzetnika u Umagu, koje su izazvale zanimljive rasprave.
Najprije je Tamara Kiršić, stručna savjetnica i voditeljica poduzetničkog inkubatora Izazov u Istarskoj razvojnoj agenciji (IDA), kratko predstavila aktivnostii IDA-e te istakla pritom da su još 2000.godine krenuli u razvoj programa financijske podrške malim i srednjim tvrtkama, godinu dana kasnije s poduzetničkim zonama, a nedavno su otvorili i tehnološki inkubator Metris. U inkubatoru Izazov, gdje je trenutno 10 ureda i 10 manjih poduzeća, mahom iz informatičke branše, poduzetnicima nude povlašnu cijenu najma – 14 eura po metru četvornom, s time da je prva tri mjeseca besplatno.
Prednost imaju inovativne tvrtke, a mogućnost korištenja je maksimalno tri godine. Također, nude i dodatne usluge savjetovanja, olakšan pristup instrumentima financiranja, informcijama, marketinšku promociju, besplatne edukacije, sale za prezentaciju, itd. Trenutno su dva slobodna ureda u inkubatoru, a prioritete imaju proizvodne ili uslužne djelatnosti, invoativni programi, tvrtke fokusirane na izvoz, samozapošljavanje, ekološke prihvatljvosti... U tehnološkom inkubatoru Metris također ima slobodnih ureda, inače je 11 opremljenih ureda, a i cijena najma je jeftinija te iznosi 10 eura po metru četvornom.
Rasprava je nastavljena na okruglom stolu na kojem su sudjelovali pomoćnik ministra regionalnog razvoja i fondova EU Matija Derk, gradonačelnica Knina Josipa Rimac, Mladen Pejnović, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) i Mirko Duspara, gradonačelnik Slavonskog Broda.
Dobra podloga za današnju raspravu stvorena je još u Opatiji na investicijskom forumu kada se tražio krivac za izostanak investicija. Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja Branko Grčić krivnju je tada pronašao u lokalnoj zajednici, na što je reagirao gradonačelnik Rijeke i predsjednik Udruge gradova Vojko Obersnel, a isto je ponovio i sada:-Nešto je i centralna država kriva. Činjenica je da ima puno neriješenih problema, no moramo to zajedno rješavati, i država i lokalna zajednica. Državni ured za upravljanje državnom imovinom kočnica je svega i svačega. Činjenica jest da nas ima svakakvih, ali ne vjerujem da ima jedan gradonačelnik koji bi svjesno opstruirao investicije – rekao je Obersnel.
Došao sam upravo zbog Obersnela, nadovezao se Pejnović:-Učinit ćemo sve da se nešto pokrene. Isprika za sporost, osnovno je da se nešto pokrene – rekao je Pejnović koji je ukratko prikazao stanje s državnom imovinom.Dodao je da su se bavili strategijama, zakonima, uredbama te da su razjasnili kako je suština u korištenju imovine svih vrsta i stvaranje nove vrijednosti.
-Fokus mora biti kako stvoriti novu vrijednost. Sve što ne stvara novu vrijednost otvaranje je novog troška. Krenuli smo u širi krug revizija, posebno poduzetničkih zona, iz čega je proizašlo nekoliko ozbiljnih procesa u kojima ima čak i uhićenja. Puno ste toga naslijedili, znam, ali moja je molba da to malo očistite – poručio je gradonačelnicima.Također, rekao je da će sudjelovati u donošenju svih prostornih planova gdje ima državne imovine, a susreli su se i s problemom prodaje bez javnog natječaja pa će i u tom dijelu biti reguliranja. Nadalje, pitanje šumskog zemljišta također je izdvojio te i u tom dijelu idu izmjene. Dogovoreno je, kaže, da prostorni planovi koje donose općine reguliraju što je šumsko zemljište, a što nije.
Što se tiče stanova, oko 650 je useljivih i svi će ići u jedan program kod Ministarstva građevine. Poslovni prostori ostaju kod nas, istaknuo je, formirano je i posebno trgovačko društvo za njihovo eksploataciju, a iznajmljivanje će biti po cijeni koju određuje lokalna zajednica. Uveden je i red kod zemljišta koja su potrebna za programe EU.
Osvrnuo se i na zahtjeve lokalne zajednice:-Imamo velik broj vaših, ali i drugih zahtjeva. Trenutno je 22 tisuće neriješenih predmeta. Većina je starih i nekompletiranih, što sve usporava. Vi imate četiri, a vi dva takva zahtjeva – obratio se gradonačelnici Knina i gradonačelniku Slavonskog Broda koji su sjedili do njega. Obratio se i svim drugim gradonačelnicima:-Molim svaki grad koji misli da zaslužuje da ide preko reda, da provjeri je li mu zahtjev kompetan i ako jest, sam ću pobrinuti da svaki od takvih zahtjeva ide u proveduru i obavi se što prije.
Mi imamo 12 zahtjeva, nadovezala se Rimac, i točno je da nisu svi kompletni. No složila se s Obersnelovom konstatacijom da nisu gradovi kočničari investicija. -Čak 70 posto proračuna definirano je raznim zakonima i onda ostaje 30 posto s kojima bi morali poticati razvoj – rekla je gradonačelnica Knina, dodavši da su u velikim projektima najvećih problema imali s institucijama RH, iu movinsko-pravnim odnosima, izvlaštenjima...
Osnovni problem, nadovezao se i Duspara, jest velika disproporcija između teorije i prakse, a veliki je problem i politika – prečesti izbori i previše razmišljanja o izborima. Isto tako, s jedne strane su sredine koje nareduju i gdje se zakoni mogu mijenjati preko noći i sredine u kojima je potpuno drugačija slika. Spomenuo je i projekte koji sa sobom vuku probleme.-Država kreće s gradnjom Luke Brod, oduzme zemljište gradu i od 2006. do danas nismo riješili taj problem. Promijenili su se nazivi inztitucije i ništa drugo. Slavonski Brod je prevaren i nikad obeštećen – ljut je bio Duspara.Na repertuaru se i pronašla problematika vojnih objekata, odnosno ne plaćanje komunalne naknade u onim objektima koji se ne koriste, što također nije oduševilo gradonačelnike.
Derk se osvrnuo na diskusiju istaknuvši uspješno stavljanje u funkciju vojarne u Čakovcu, ali i da je njegov pogled potpuno drugačiji. Njega brine retroaktivno gledanje. -Uvijek se vraćamo u prošlost. Problem je što ne gledamo u budućnost. A problemi će se riješiti samo ako točno znamo što želimo napraviti s državnom imovinom. I fondova EU će biti, samo je pitanje što mi zapravo želimo napraviti – zaključio je Derk.