Na trećem po redu AutoZubak poslovnom klubu održan je okrugli stol aktualnog naziva ‘Zašto skrivamo gospodarstvo ispod tepiha’.
Temu je započeo Dejan Ljuština, izvršni direktor odjela consultinga PwC rekavši kako je ključno pogledati širu sliku odnosno kamo mediji idu globalno te najavio rast medija u razdoblju od 2014. do 2016. godine. Smatra kako će zemlje BRIC-a rasti i u dvoznamenkastom iznosu, a visok rast očekuje i u zemljama Arapskog proljeća. Mediji će po njemu rasti i u oglašivačkom segmentu i prodaji medijskog sadržaja. No, rekao je kako će tradicionalni mediji (print) imati će najniže stope rasta dok se za Internet i televizijsko oglašavanje očekuje veći rast kao i dominaciju video igara i internetskog sadržaja. To će, smatra Ljuština, dovesti do toga da digitalno oglašavanje 2016. godine dosegne čak 30 posto ukupnog oglašavanja. Taj će rast ipak ići nauštrb nekih drugih segmenata poput Business 2 Business oglašavanja. Istaknuo je i promjenu u načinu kako klijenti konzumiraju informacije.- Mobilno oglašavanje nije opravdalo svoja očekivanja u prošlosti ali očekujemo da će ubuduće ono vrlo porasti - kaže navodeći ujedno i primjer Applea koji je vremenom sve brže rastao vezano uz prodaju svojih proizvoda. Svjetska penetracija pametnih telefona danas iznosi 16 posto, a do kraja 2016. godine ista će iznositi 70 posto. - Ipak, ne smijemo zanemariti tradicionalni segment. On će se nakon recesije 2008. i 2009. godine uzdignuti i već ove godine dosegnuti rast te s istim i nastaviti – ističe Ljuština. Navodi kako problem leži u monetizaciji ali da mediji to mogu kapitalizirati upravo digitalnim izdanjima. Tehnologija, kaže, neće uništiti televiziju. Primjerice, tako je unatoč penetraciji internetskih medija, u Velikoj Britaniji gledanost televizije ostala na 75 posto. Google televizija kao prvobitna prijetnja klasičnoj televiziji, na internacionalnom tržištu nije ostvarila znatne rezultate. Ključnim pitanjem smatra da li mediji pokreću gospodarstvo ili obratno. - I jedno i drugo je točno, no prvo treba pogledati koju ulogu mediji imaju. Pričamo o moralnim vrijednostima odnosno javnoj ulozi medija. Druga stvar je: da li je televizija medij ili zabava. Treća je pak činjenica da su mediji fundamentalni za gospodarstvo jer se kroz njih stvaraju brandovi. A brandovi kreiraju izvoz, stvaraju nova radna mjesta - rekao je Ljuština. Nadodao je kako gospodarstvo ima mogućnost korištenja raznih medijskih kanala za svoju promociju. - Ključno je pitanje kako mediji i gospodarstvo surađuju skupa u stvaranju jakih brandova. Brandiranje sadržaja tu je jako važno. Facebook je u SAD -u stvorio 122 000 novih radnih mjesta i 12,9 milijardi dolara. Da mi u Hrvatskoj imamo vlastiti Facebook – ne bismo imali nezaposlenih. U Europi je ostvareno skoro 16 milijardi eura novoostvarene vrijednosti - dovršio je.
Vezano uz sam odnos gospodarstva i medija odnosno pitanja je li mediji marginaliziraju gospodarstvo govorio je i Robert Čoban, direktor Color Press Grupe iz Srbije osvrnuvši se na neke medije u regiji koji su prestali izlaziti u tiskanom izdanju. - One izdavačke kuće koje i dalje misle da su u Kanzasu i da se uragan nije desio, one neće opstati. To se dešava u Srbiji ali će se dešavati i u cijeloj regiji i svijetu. Mislim da u regiji ne možemo biti optimisti. 2013. će i po pitanju tiraže će biti samo gora. Samo realnim pristupom i cijenama oglasa mediji mogu opstati. To se može ponuditi nekakvom kombinaciju printa i on-line izdanja - rekao je. Nadodao je i da je očekivati od medija da budu pokretači ovako nisko profitne situacije, kao što je izvještavanje samo o, primjerice, pozitivnim stvarima, je nerealno. - Što sad proizvođač alkohola ne proizvodi multivitaminske sokove iako zna da će alkohol kad-tad ubiti nekoga zbog njegovog proizvoda? Zato jer mu zakon to dozvoljava – istaknuo je Čoban.
Na to se nadovezao glavni urednik hrvatskog izdanja Forbesa Viktor Vresnik rekavši kako oni i dalje bilježe rast. Gospodarstvo se, kaže kod nas čini sakriveno, a skriveni su akteri oni koji se boje Linića i reketara. - Mediji su uvijek bili biznis i dijele isti interes i trebaju tražiti zajednički jezik jer su i jedni i drugi posljednjih nekoliko godina radili prilično strašne stvari – istaknuo je Vresnik.
Predsjednik uprave Croatia osiguranja Krešimir Starčević potvrdio je kako je utjecaj medija na gospodarstvo ogroman. - Ima li svjetla na kraju tunela ovisi hoće li netko sada ugasiti svjetlo pa ga na kraju tunela upaliti. Zašto oni koji su uspješni ne žele u medije? Vjerojatno su se opekli ili im se obilo o glavu. Kad bi gospodarstvenici znali da je i dobra vijest ono o čemu ljudi žele čitati, bolje bi nam išlo – smatra Starčević. Moderator okruglog stola, Aleksandar Stanković, pitao ga je bi li došao kod njega u Nedjeljom u 2 te je Starčević rekao kako nije siguran da bi poruka bila prenesena kako bi je on htio prenijeti no postoji bojazan da to ne bi bilo tako. Misli kako treba razlučiti koji su mediji točno relevantni za gospodarstvo.
- Čovjek je jedino biće koje može razlikovat pozitivno od negativnog - rekao je Nikica Gabrić, ravnatelj Klinike Svjetlost dodavši kako postoji nekoliko univerzalnih principa koje nas čini ljudima ali činjenica je da ljudi rade greške: Spomenuo je tako primjer Radimira Čačića te rekao kako je tu ključan čin pokajanja. - Ako ne ulažete u djecu vrijeme, energiju, emocije i novac, a isto vrijedi i za zaposlenike – oni će vas svi napustiti. Gospodarstvo je ključna stvar a bez proizvodnje nema nadgradnje. Ljudi se danas boje da ne dobiju otkaz preko Facebooka. Da li cijena ljudskog rada može ostvariti održivu ravnotežu? Mi ćemo uništiti ovu civilizaciju. Svjesno se prodaje smeće, a očekuje se edukativna priča. Takvo zagađivanje uma nekvalitetnim sadržajem je poput droge - pesimistično je zaključio Gabrić.
Boris Trupčević, direktor za Hrvatsku Styria International potvrdio je da u medijima postoji problem sadržaja odnosno načina rasprave o gospodarstvu. - Prve stranice u novinama u Hrvatskoj su posvećene gospodarstvu, o njemu priča i kumica s placa – no na koji način? Prije smo imali voljenog premijera, gospodarstvenike poput Ivice Mudrinića, raznih građevinaca. Svi su htjeli biti kao oni ili htjeli imati njihove dionice i svi smo sudjelovali u tom igrokazu. Jednog je dana netko digao taj ‘tepih‘ i sve je isplivalo na površinu. Mi i dalje ne pričamo o sadržaju odnosno o tome što ćemo mi raditi. Malo je ljudi koji o tome žele govoriti, a važno je da razgovaramo otvoreno. Nema spora da i u medijima i gospodarstvu i PR-u ima dobrih i loših ali treba otvoriti sve te teme da bismo vidjeli tko je to - rekao je Trupčević. Najavio je i raspad televizije čije tržište nije slobodno. Direktor predstavništva Privredne komore Srbije Drenislav Žekić rekao je kako bi ispod tepiha izvukao činjenicu kako smo se regionalno prestali poznavati, a osuđeni smo da gospodarski surađujemo iz čisto pragmatičnih razloga. - Zemlje regije su okrenute prema Hrvatskoj kao najbližoj okrenutoj europskom tržištu. Srpski gospodarstvenici govore kako bi jedna milijarda eura pomogla gospodarstvu. I Republika Srbija i Republika Hrvatska teško će naći investitore dok ne riješe stvari koje nisu pravno imovinski čiste – rekao je Žekić.Smatra kako ne treba ipak apelirati na bratstvo jedinstvo ali osuđeni smo na vrstu gospodarske suradnje. - Mnogo više hrvatskih firmi posluje u Srbiji nego je obratan slučaj ali Hrvatska, nažalost, više nije atraktivna za investicije, bare onoliko koliko je to sada Srbija. Nikome nije u interesu porušen hotel na Jadranu koji će biti samo izvorom novog poreza. Bilo bi dobro da imamo regionalnu novinu – ali mi je nemamo – zaključio je Žekić.
Predsjednik savjetovanja za jugoistočnu Europu, PwC partner, Andrej Vizjak dao je analogiju nacionalnog heroja poput, primjerice, sportaša. - U poslovnom svijetu nema nacionalnih heroja - rekao je. No, navodi, kako je mnoštvo slovenskih građana koji vrlo dobro poznaju hrvatske poduzetnike poput, primjerice, Zubaka.
Član uprave Unex grupe Eduard Klein Šumanovac također je naglasio povezanost gospodarstva i medija. - Moja ekipa i ja poznajemo medije i poznajemo gospodarstvo te se ne bih složio sa svojim sugovornicima. Mi skupo plaćamo istraživanja, oko 150 tisuća eura godišnje. Prošle smo godine imali prihod oko 400 milijuna kuna dok je bruto medijsko tržište Hrvatske 11 milijardi kuna dok je neto je 1,5 milijardi kuna. Niti mediji niti gospodarstvo mogu opstati bez kvalitetnog oglašavanja. Tako je Todorić sveprisutan kroz medije jer je veliki oglašivač – istaknuo je.
Publicist Ante Gavranović osvrnuo se na medijsku situaciju u nekadašnjoj državi kada je gospodarstveni novinar bio najmanje vrednovan. I danas je, smatra, poslovno odnosno gospodarsko novinarstvo potcijenjeno. - Kod nas poslovno novinarstvo još uvijek nije doživjelo svoju pravu afirmaciju. Interes gospodarstva je naime, da dobije što ljepšu sliku u javnosti dok je interes novinara da tu sliku istinito prikaže i objasni. Edukacijski aspekt novinarstva nikad nismo pokrili, nikada nismo objasnili zašto se nešto događa. Ova financijska kriza nastala je upravo na nesporazumu između gospodarstva i novinarstva – apologetski se prihvaćalo ono što su glasnogovornici velikih kompanija prezentirali javnosti. Negativna uloga pripada i ekonomskim analitičarima koji nisu prepoznali što dolazi" - rekao je. Smatra također da je problem u neoliberalizmu koji je srušio vrijednosti a nije sagradio nove što se odražava na medijima koji ne znaju domete novih vrijednosti. Smatra kako ipak print, obzirom na poslovno novinarstvo, nije mrtav.