Što gradovi moraju učiniti za održivo gospodarenje otpadom i gdje su tu prilike za gospodarsku zajednicu, tema je koju je otvorio Mihael, Zmajlović, ministar zaštite okoliša i prirode.
- Često se puta govori o otpadu kao problemu. To jest problem i predstavlja trošak, ali i prilika za poduzetničke ideje i pothvate, mogućnost za razvoj biznisa, ogroman potencijal za generiranje radnih mjesta. Za to nisu dovoljni samo propisi koju su mrtvo slovo na papiru, ukoliko nisu provedivi, što je u Hrvatskoj bio slučaj. Ključna je politička volja. To je činjenica, a ne floskula – naglasio je Zmajlović te čestitao gradovima i općinama na rezultatima u posljednje dvije i pol godine; investiralo se u opremu i sanaciju odlagališta dvostruko više nego u osam i pol godina prije toga te u dvije godine 80 posto građana ima pristup nemoj vrsti primarne selekcije, a dvije godine prije toga imalo je tek 40 posto.
Sljedeća faza jest, nastavio je, edukacije građana što je puno teža faza, kreće se i s kampanjom na državnoj razini koja će biti potpora lokalnim kampanjama.
- Pred nama je i Uredba o komunalnom otpadu. Nećemo ići u detalje, već ćemo postaviti ciljeve i okvire, a na vama je da sustav uredite na najbolji mogući način – poručio je gradonačelnicima i načelnicima.
Njegova suradnica iz ministarstva, Sanja Radović, načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom, planove, programe i inforamcijski sustav podsjetila je na ciljeve i obveze koje Hrvatska ima te rezultate postignute u posljednjih godinu dana, odnosno od kada je donesen Zakon o održivom gospodarenju otpadom.
Hrvatska do kraja 2018. mora uvesti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom, što znači uvođenje razvrstavanja otpada, sanaciju odlagališta i izgradnju 13 centara za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj. Osim smanjenja odlaganja otpada na odlagalištima, krajnji cilj jest osigurati minimalno 50 posto odvojeno prikupljenog papira, stakla, plastike i metala do 2020. – podsjetila je Radović, naglasivši da je u Hrvatskoj u prethodnih godina na odlagalištu završilo više od pet milijardi kuna.
Pokrenuti su projekti izgradnje reciklažnih dvorišta, uređenja zelenih otoka, nabave spremnika za odvojeno prikupljanje otpada i ostale komunalne opreme i vozila.
U proteklih dvije i pol godine riječ je o projektima ukupne vrijednosti 471 milijuna kuna, za čije je sufinanciranje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odobrio 255 milijuna kuna.Također, naglasila je da je, uz 101 postojeće reciklažno dvorište, njih 108 izgradnji, a još 481 planirano te ćemo doći na ukupno 690 reciklažnih dvorišta u Hrvatskoj što je čak i nešto više od procijenjenog potrebnog broja od 600 reciklažnih dvorišta.
Uz pokretanje odvojenog prikupljanja otpada, veliki pomaci ostvaruju se i na druga dva ključna stupa uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom – sanaciji odlagališta i izgradnji centara za gospodarenje otpadom.
U Hrvatskoj će biti izgrađeno 13 centara za gospodarenje otpadom. Njihova ukupna vrijednost je 4,8 milijardi kuna, a za to će se osigurati sufinanciranja sredstvima iz fondova EU i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Slijedeći koraci su Uredba o komunalnom otpadu, pojačan nadzor i izobrazba.
Praktični primjer uspješnog zbrinjavanja otpada u Umagu mogli su se čuti od gradonačelnika Vilija Bassanesea. Umag je, kako je istaknuo, prije dvije i pol godine počeo s procesom gospodarenja otpadom kroz selektivno prikupljanje otpada, gdje su već daleko dogurali, te pretovarnom stanicom i sortirnicom. Radi se u o investiciji od 13 milijuna kuna u kojoj Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sudjeluje s 10,5 milijuna kuna a komunalno poduzeće u ostalih 20 posto. Otvorenje radova je bilo u srpanju 2014., a finalizacija projekta se očekuje 2017.
Utjecaj novih zakona i uredbe o komunalnom otpadu na poslovanje komunalnih društava i gradova, tema je o kojoj je govorila Martina Aleksić, viša konzutlantica u Odjelu poslovnog savjetovanja u Deloitteu. Napomenula je da zakonske promjene svakako utječu na poslovanje te zahtjevaju dobru organizaciju, promjenu IT sustava, itd.
- Razmislite dobro kako postaviti dobre temelje i kako da zakon ide vama u korist – glavna je poruka koju je poslala.
U nastavku konferencije moglo se čuti i predavanje o gospodarenju otadom i vrijednosti zemljišta prema novoj uredbi o procjeni vrijednosti koje su održali Rade Ignjatović, direktor Libusoft Cicoma i Marko Ignajtović, pomoćnik direktora. Pritom su podsjetili na ekonomski potencijal nekretnina u Hrvatskoj te iznijeli zanimljive podatke: Hrvatske tvrtke raspolažu s nekretninama i zemljištem u vrijednosti od 110% BDP-a, građani raspolažu s nekretninama u vrijednosti od 250 posto BDP-a te zemljištem vrijednim 150 posto BDP-a. Ukupno bogatstvo nekretnina u Hrvatskoj se procjenjuje se na oko 510 posto BDP-a. U pripremi je i Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina (donošenje za dva do četiri mjeseca).
Primjer učinkovitog ICT sustava potpuno usklađenog s propisanom regualtivom u komunalnom otpadu sudionici su mogli čuti od Tomislava Kosanovića, direktora Odjela za standardne ICT proizvode u HT-u.
HT je ponudio uslugu evidencije odvoza komunalnog otpada te je Kosanović predstavio kako funkcionira usluga te prednosti njenog korištenja.Prvi dio module nazvanog ‘5 do 12‘ završen je s još jednim praktičnim primjerom iz Ljubljane koja ima najveći udio odvojenog prikupljanja otpada u EU. O prikupljanju komunalnog otapda na putu prema zero waste ciljevima, govorio je primjer ljubljanske Snage, Igor Petek, savjetnik direktora ljubljanske Snage