Ovih dana čitam jedno reagiranje Vesne Mijat, inače po struci agronoma. Kritizirala je Pravilnik o dopunskim djelatnostima u poljoprivredi, koji ništa dobrog nije donio. Štoviše, dodatni je problem što nikome nije razumljiv.
I zaista, razgovarajući s predsjednikom Hrvatske poljoprivredne komore Matom Brlošićem te ranije s drugima koji nešto znače u našoj poljoprivredi (mislim na male proizvođače), nitko tko se bavi dopunskom djelatnošću nije siguran je li to zaista dopunska djelatnost. Zato je svaki poljoprivrednik prinuđen zatražiti tumačenje od Ministarstva poljoprivrede ili pratećih službi. S druge strane, i Mijat i ostali kojih se to tiče pitaju se zašto se prihodi od dopunske djelatnosti ograničavaju na maksimalno 50 posto prihoda osnovne djelatnosti.
Različita tumačenja Znam da ima onih koji će prigovoriti kako su naši poljoprivrednici neuki i da za svaku sitnicu moraju tražiti savjet. Ali nije baš tako, jer godinama već razgovaram s nekima od njih i, kada je njihov interes u pitanju, itekako znaju uključiti moždane vijuge. Da neke stvari nisu jasne pokazuje različito stajalište Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske poljoprivredne agencije. Za proizvođače mlijeka Ministarstvo će reći da prodaja putem mljekomata nije dopunska djelatnost, a HPA tvrdi suprotno. Problem je, ističe Brlošić, što dopunska djelatnost nije jasno definirana, pa se pojavljuju razna tumačenja. Ni savjetodavne službe u poljoprivredi, kako se može čuti, nisu sigurne u određenim situacijama što da rade, pa su prikupile primjedbe i poslale ih Ministarstvu na tumačenje.Što se tiče ograničavanja prihoda od dopunske djelatnosti, Pravilnikom se postiglo suprotno od onoga u što su vjerovali u Ministarstvu. Primjerice, ako poljoprivrednik proizvede papriku i odluči je preraditi u ajvar, prihodi od ajvara ne mogu prelaziti 50 posto od prihoda koje bi ostvario prodajom paprike. Ako bi to pak bilo tako, morao bi registrirati novi OPG, a to znači dodatne nove troškove za knjigovodstvo i gubljenje vremena dok birokratski aparat donese rješenje. Najveći je pak problem što pisci Pravilnika nisu izašli na teren i vidjeli kakva je situacija. Naime, mali poljoprivrednici ne proizvode baš toliko ajvara da bi im se isplatilo još i drugu djelatnost registrirati. S druge strane, može im se dogoditi, ovisno o sezoni, da dio paprike i ne prodaju, a smiju samo određenu količinu preraditi u ajvar, pa bi im proizvodnja mogla propasti.
Dobri signali Vesna Mijat je u pravu kada kaže da Pravilnik nije prilagođen hrvatskim uvjetima. Uza sve slabosti koje ima, naš se poljoprivrednik mora hvatati za slamku i zarađivati na razne načine. Upravo je to bila intencija, objašnjavali su u Ministarstvu poljoprivrede prošle godine kada su donosili Pravilnik, da se potakne diverzifikacija, tj. upotpunjavanje i proširivanje proizvodnje. No s takvim ograničenjem teško je vjerovati da su naši poljoprivrednici masovno krenuli u nove djelatnosti. Upravo suprotno, veli Mato Brlošić, to ograničavanje prihoda koči razvoj poljoprivredne proizvodnje, pa su iz Hrvatske poljoprivredne komore uputili prijedlog Ministarstvu da se takvo ograničenje ukine te da se omogući poljoprivrednicima da mogu registrirati u svome OPG-u bilo koju vrstu djelatnosti koja će im omogućiti da ostvaruju prihode bez ograničenja u odnosu na osnovnu djelatnost. Mato Brlošić smatra da su iz Ministarstva poslali neke signale koji ukazuju da bi se te primjedbe mogle uzeti u obzir.