Neki dan razgovarao sam s jednim zagrebačkim odvjetnikom i veli mi: ‘Nego, ima jedan drugi problem o kojem se malo govori, a mogao bi pokazati da vlast još uvijek ne čini dovoljno da bi popravila ulagačku klimu.
Riječ je o suspenziji zaštite povjerenja u zemljišne knjige, koja vrijedi do 1. siječnja 2015., a sve su prilike da će njezino ukidanje opet biti prolongirano.‘U Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (čl. 122., stavak 1.) o zaštiti povjerenja u zemljišne knjige stoji da ‘zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnine, pa tko je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, ne znajući da ono što je u njih upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnoga stanja, uživa glede toga stjecanja zaštitu prema odredbama zakona.‘ No za nekretnine u bivšem društvenom vlasništvu takvo načelo ne vrijedi zbog toga što stanje u zemljišnim knjigama u vrijeme donošenja Zakona (1. siječnja 1997.) velikim dijelom nije bilo usklađeno sa stvarnim stanjem, a posebno što se tiče nekretnina u bivšem društvenom vlasništvu.
Otuđio državnu šumu U praksi to je značilo da netko može kupiti nekretninu provjeravajući stanje u gruntovnici i ako je prodavatelj upisan kao vlasnik, bez bojazni može potpisati ugovor; ali ako mu je vlasnik prodao nekretninu u bivšem društvenom vlasništvu, postojala je mogućnost da osim vlasnika (prodavatelja) još netko polaže pravo na vlasništvo. U tom slučaju, bez obzira na to što je kupac postupao u dobroj vjeri da je ono što piše u gruntovnici definitivno, može isplatiti novac prodavatelju, ali isto tako može ostati bez nekretnine.Takvo se što lani dogodilo njemačkom poduzetniku Hartmutu Lademacheru, koji je 2002. na otoku Šolti od HFP-a kupio oronuli dvorac, bivše socijalističko odmaralište, a od općine Šolta zemljište koje je oduvijek pripadalo objektu kao sastavni dio parka. Dvorac, obnovljen prije nekoliko godina ulaganjima vrijednim više od deset milijuna eura, danas je hotel s restoranom, a 2011. Lademacher je uredio i marinu. S obzirom na to da je zemlja bila u državnom vlasništvu (tj. bivšem društvenom) i vodila se kao šuma, Hrvatske su šume rekle da ne pripada Lademacheru već državi, tj. državnoj tvrtki koja prema zakonu gospodari šumama. Lademacher je danas očajan.
Tri puta probili rok Kada je zakon donesen, bilo je predviđeno da će suspenzija zaštite povjerenja za bivše društveno vlasništvo biti ukinuta u roku od pet godina, tj. do 1. siječnja 2002., ali to je prolongirano. Od tada je ukinuće još dva puta odgađano, zadnji put izmjenom i dopunom Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iz prosinca 2009., što znači da suspenziju nijedna vlada (počev od Račanove) nije ukinula. Posljednji je put ukidanje suspenzije prolongirano do 1. siječnja 2015., međutim, kako sada stvari stoje, čini se da bi i Milanovićeva vlada mogla dati obol odgodi rješavanja tog problema zbog kojeg pojedini investitori u Hrvatskoj imaju problema.Prema definiciji, zemljišne knjige, izvaci, odnosno ispisi i prijepisi iz zemljišne knjige uživaju javnu vjeru i imaju dokaznu snagu javnih isprava. Smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje zemljišta. Zemljišne knjige temelje se na podacima katastarske izmjere. No Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, umjesto da uspostavlja red, samo je još jedan dokaz da u Hrvatskoj nema pravne sigurnosti za investitore