Studentski Lider klub

FER otvorio raspravu o ulozi engleskog jezika na sveučilištima

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Hrvatska želi privući više stranih studenata i istraživača, no internacionalizacija mora biti usmjerena na kvalitetu i učinak

Razina, značaj i utjecaj internacionalizacije visokog obrazovanja te korištenja engleskog jezika u nastavi i istraživanju bile su ključne teme međunarodne konferencije 'Language Policy in European Higher Education: Bilingualism, English and the Future of Internationalisation' (Jezična politika u europskom visokom obrazovanju: dvojezičnost, engleski jezik i budućnost internacionalizacije), održane u petak na Fakultetu elektrotehnike računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER), na inicijativu dekana prof. dr. sc. Vedrana Bilasa.

Konferencija je okupila akademske autoritete iz Portugala, Nizozemske i Norveške tri europske zemlje s različitom povijesti i dinamikom razvoja internacionalizacije visokog obrazovanja. Hrvatskim kolegama su nacionalne perspektive i strateške institucijske okvire predstavili rektori, prof. Pedro Nuno Teixeira (Sveučilište u Portu) i prof. Sunniva Whittaker (Sveučilište u Agderu) te Juriaan Beuk, Savjetnik za odnose s javnošću i glasnogovornik nizozemske organizacije za internacionalizaciju obrazovanja Nuffic, dok su prof. Lejla Batina (Sveučilište Radboud), izv. prof. Karina Rose (Sveučilište NTNU) i Ricardo Pinto (Instituto Superior Técnico Sveučilišta u Lisabonu) podijelili akademska i profesionalna iskustva.

– Internacionalizacija i engleski jezik u visokom obrazovanju strateško su pitanje Europe, ali i Hrvatske. Svima je jasno da se hrvatsko visoko obrazovanje treba internacionalizirati, ali je možda manje jasno što to znači i kako to treba napraviti. Govorimo o većem broju stranih studenata, cirkulaciji talenata. Kao što naši studenti i istraživači odlaze u inozemstvo, tako jednako trebaju i dolaziti k nama. Ako ne dolaze nema novih ideja, novih pristupa i novih metodologija, a vjerojatno ni novih znanja. Sustavni rast institucija i cijele akademske zajednice nije moguć ako koristimo samo talente koje smo sami odgojili. U hrvatsko visoko obrazovanje moramo dovoditi talente koji su se formirali i radili u različitim sustavima – rekao je Bilas. 

Prof. Pedro Nuno Teixeira, rektor Sveučilišta u Portu, savjetovao je hrvatskim kolegama da kod internacionalizacije razmisle o snagama vlastitog sustava obrazovanja i ciljevima koje žele postići.

– Mislim da se trenutačno nalazimo u prijelaznom razdoblju u pogledu internacionalizacije, prelazimo s onoga što zovem „modelom jedan”, koji je više kvantitativan i manje selektivan, na pristup internacionalizaciji koji je više usmjeren na dubinu, kvalitetu i učinak međunarodnih partnerstava te na njihovu usklađenost kroz različite misije svake od tih institucija, a vezano za obrazovanje, istraživanje i služenje društvu. Krećemo prema strateškom pristupu internacionalizaciji. To vrijedi za mnoga druga europska sveučilišta. U Hrvatskoj pokušajte razmisliti što za vašu instituciju ima smisla u pogledu internacionalizacije. Gdje su vaše snage? Gdje mislite da biste mogli najviše profitirati od internacionalizacije? Trebate vidjeti gdje možete ostvariti najveći učinak za vlastiti obrazovni sustav – kazao je u uvodnom izlaganju Teixeira.

Poslijepodnevni dio programa povezao je internacionalizaciju sa svakodnevnom akademskom praksom, dok je završni okrugli stol bio posvećen mogućim budućim koracima u Hrvatskoj. Uz rektore Pedra Nuna Teixeiru i Sunnivu Whittaker te prof. Lejlu Batinu, u raspravi su sudjelovali prof. dr. sc. Hrvoje Buljan, predsjednik Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, i prof. dr. sc. Vedran Bilas, dekan FER-a. Okrugli stol moderirala je izv. prof. dr. sc. Stela Letica Krevelj s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Interes međunarodnih istraživača i studenata za FER sve je veći, na što primjerice ukazuje i kontinuirani porast broja studenata na razmjenama u okviru Erasmus+ programa i francuske škole za inženjerstvo École Spéciale de Mécanique et d'Électricité (ESME), ali i visokomotiviranih grupa studenata koji dolaze na združene europske diplomske studije poput IFROS – Intelligent Field Robotic Systems. Čak 84 studenta iz 16 zemalja, od Čilea do Tajlanda, učit će i biti dio FER-ove zajednice i ove akademske godine.

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju