Hrvatska ide prema Artemis Accordsu: Otvara se put suradnji s NASA-om

Vlada je na prošloj sjednici prihvatila Sporazum Artemis o načelima suradnje u civilnom istraživanju i iskorištavanju Mjeseca, Marsa, kometa i asteroida u miroljubive svrhe, no to ne znači da je Hrvatska automatski postala članica programa Artemis Accords, nego je napravila ključan korak prema formalnom pristupanju skupini od preko 70 zemalja, među kojima su i susjedne Slovenija, Italija, Mađarska i Srbija, koje sudjeluju u programu Artemis Accords.

Riječ je o političkoj deklaraciji kojom države potpisnice izražavaju potporu određenim načelima međunarodne suradnje u civilnom istraživanju i korištenju svemira, pojasnila je državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Zrinka Mužinić Bikić dodavši da Hrvatska ovime postaje dio međunarodne zajednice država koje promiču sigurno, održivo i transparentno istraživanje svemira te dobiva priliku aktivnije sudjelovati u međunarodnom dijalogu o budućem upravljanju svemirskim aktivnostima.

Artemis sporazume uspostavila je američka Nacionalna uprava za zrakoplovstvo i svemir (NASA) 2020. godine kako bi se utvrdio zajednički skup načela s ciljem poboljšanja upravljanja civilnim istraživanjem i iskorištavanjem svemira, a vodi ga zajedno s američkim Ministarstvom vanjskih poslova. Sporazum uključuje aktivnosti u orbiti, na površini i ispod površine Mjeseca, Marsa, kometa i asteroida zajedno s tzv. stabilnim orbitalnim točkama poznatima kao Lagrangeove točke u sustavu Zemlja–Mjesec, kao i objekte koji putuju između tih nebeskih tijela.

Što Hrvatskoj donosi Sporazum Artemis

Osim miroljubive međunarodne suradnje u svemiru, ključne točke Sporazuma Artemis uključuju i pomoć astronautima u nevolji, registraciju svemirskih objekata, otvorenu razmjenu znanstvenih podataka, očuvanje svemirske baštine i povijesno značajnih mjesta i artefakata, eksploataciju i korištenje svemirskih resursa na Mjesecu, Marsu i asteroidima te ublažavanje nastajanja orbitalnog otpada, uključujući sigurno, pravovremeno i učinkovito zbrinjavanje svemirskih letjelica na kraju njihovih misija.

Hrvatska je prihvaćanjem sporazuma službeno pokrenula postupak pristupanja Artemis Accordsu, a posljednji korak bit će potpisivanje pristupanja nakon što Vlada donese odluku. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih će koordinirati točan termin s američkim State Departmentom i NASA-om, a članstvo će uslijediti svečanim potpisivanjem diplomatskog predstavnika Hrvatske u sjedištu NASA-e u Washingtonu. Turska je zasad posljednja država koja je pristupila Artemisu, 31. kolovoza ove godine.

Hrvatska još nije punopravna članica ESA-e

Osim što nije članica Artemis Accordsa, Hrvatska još uvijek nije članica ni Europske svemirske agencije (ESA), već ima status „države sudionice“. Suradnja s Europskom svemirskom agencijom započela je 9. veljače 2018. Sporazumom RH s ESA-om o svemirskoj suradnji u mirnodopske svrhe na razdoblje od pet godina, a u ožujku 2023. godine potpisan je Sporazum o europskoj državi sudionici između Vlade Republike Hrvatske i ESA-e, čime nam je omogućeno da sudjelujemo u aktivnostima ESA-e. Ministarstvo znanosti je osnovalo međuresornu radnu skupinu za svemir s ciljem podržavanja uspostave konkurentnog klastera istraživača i tvrtki koji mogu sudjelovati u europskim i svjetskim inicijativama svemirskih tehnologija.

U sklopu hrvatskog pridruživanja Europskoj svemirskoj agenciji, dosad je mapirano i pokrenuto više desetaka projekata koji povezuju akademsku zajednicu, poput FER-a, PMF-a i FSB-a, i privatni tehnološki sektor. Među te projekte spada prvi hrvatski nanosatelit koji je u potpunosti sklopljen i pripremljen u Hrvatskoj, a glavna mu je svrha fotografiranje površine Zemlje s visine od oko 500 km te dokazivanje da domaći stručnjaci mogu iznijeti operativnu satelitsku misiju. Tvrtka Protostar Labs iz Osijeka u suradnji s ESA-om razvija optičke komponente i lasersku komunikaciju za prijenos podataka između satelita i zemaljskih postaja.

Hrvatski medicinski fakulteti u suradnji s inozemnim partnerima provode istraživanja fokusirana na utjecaj mikrogravitacije i svemirskog zračenja na ljudsko tijelo dok istraživački projekti na FSB-u i Institutu Ruđer Bošković (IRB) ispituju izdržljivost naprednih kompozitnih materijala i premaza na ekstremne temperaturne promjene i zračenje kakvo vlada u svemirskom vakuumu.

Pravni stručnjaci u Hrvatskoj aktivno rade na projektima definiranja pravnih okvira za iskorištavanje resursa na Mjesecu i asteroidima, a radi se i na uvođenju svemirskih tehnologija u hrvatske škole  i fakultete kroz izradu malih atmosferskih sondi (CanSat) veličine limenke pića. Svi navedeni projekti služe kao odskočna daska domaćim stručnjacima za dobivanje ugovora na velikim, višemilijunskim ESA misijama jednom kada Hrvatska postane punopravna članica.