Sredinom prošle godine Europski je parlament prihvatio novu regulativu koja se odnosi na velike internetske kompanije nazvanu Akt o digitalnim uslugama. Ovim aktom se uspostavljaju jasne obaveze za sve pružatelje usluga poput internetskih tražilica ili društvenih mreža a sve kako bi se smanjilo širenje nezakonitog sadržaja i kako bi se povećala zaštita korisnika na internetu, prije svega maloljetnika.
Iako je Akt prošle godine prihvaćen, tek su sada iz Europske komisije donijeli odluku o tome koga sve ovaj Akt o digitalnim uslugama obuhvaća. Za sada su se na popisu Komisije našlo 17 velikih internetskih platformi i dvije velike internetske tražilice, a prema definiciji to su one koje imaju najmanje 45 milijuna aktivnih korisnika mjesečno.
Što se tiče platformi to su: YouTube, Facebook,Instagram, LinkedIn, Twitter, TikTok, Wikipedija, Alibaba AliExpress, Amazon Store, Apple AppStore, Booking.com, Google Play, Google Maps, Google Shopping, Pinterest, Snapchat i Zalando. Tražilice koje upadaju pod Akt trenutačno su Bing i Google Search.
Zaštita korisnika
Ove tvrtke moraju u roku od četiri mjeseca ispuniti sve nove obveze koje proizlaze iz Akta o digitalnim uslugama, a one uključuju nove mjere za borbu protiv nezakonitog sadržaja na internetu i obvezu da platforme na njega reagiraju brzo, osnaženu sljedivost i provjere trgovaca na internetskim tržištima kako bi se osigurala sigurnost proizvoda i usluga, povećanu transparentnost i odgovornost platformi, na primjer pružanjem jasnih informacija o moderiranju sadržaja ili upotrebi algoritama za preporučeni sadržaj, zabranu obmanjujućih praksi i određenih vrsta ciljanog oglašavanja poput onih usmjerenih na djecu i oglasa koji se temelje na osjetljivim podacima.
Svim ovim obavezama cilj je ojačati i zaštititi položaj korisnika na internetu.
Korisnici ovih platformi će morati dobiti jasne informacije, primjerice, o tome zašto su im preporučeni određeni sadržaji, moći će ukinuti preporuke sadržaja na temelju podataka s profila, a imat će i pristup jasno razumljivom sažetku uvjeta poslovanja svake od platformi, na svojem jeziku, što je velika novost, jer je poznato da nitko ne čita te uvjete koji su do sada dolazili na nekoliko stranica.
Također, što se oglasa tiče, oni se više ne smiju prikazivati na temelju osjetljivih podataka korisnika, kao što su etničko podrijetlo, politička mišljenja ili seksualna orijentacija. Dodatnu zaštitu platforme će morati pružiti maloljetnim osobama, u pogledu privatnosti, sigurnosti i prikazivanja ciljanih oglasa. Platforme će morati uložiti više sredstava u moderiranje sadržaja kako bi suzbili dezinformacije, no nije jasno tko će odrediti što su dezinformacije koje je potrebno suzbiti. Ako se nastave prakse iz posljednje tri godine, to suzbijanje dezinformacija moglo bi se pretvoriti u klasičnu cenzuru velikih tehnoloških tvrtki.
Podjela informacija
Europska unija će zahtijevati od navedenih platformi i tražilica da sve informacije o tome kako funkcioniraju algoritmi za prikaz i preporuku sadržaja podijele sa svim državama članicama kao i sa samom Komisijom, a samim korisnicama će biti omogućeno da se suprotstave odlukama moderatora na tim platformama.