AI mijenja građevinu: podatkovni centri donose 3,2 bilijuna dolara

Izgradnja podatkovnih centara, potaknuta ubrzanim razvojem umjetne inteligencije, mogla bi do 2050. godine globalnom građevinskom sektoru donijeti poslove vrijedne čak 3,2 bilijuna dolara, pokazuje najnovije PwC-ovo izvješće Global Engineering and Construction Sector Outlook 2026. Rastuća potražnja za digitalnom infrastrukturom pritom mijenja prioritete građevinskih i inženjerskih kompanija, koje se sve više okreću podatkovnim centrima, energetskim sustavima i velikim infrastrukturnim projektima, dok tradicionalna visokogradnja postupno gubi na važnosti.

Istraživanje provedeno među 377 rukovoditelja građevinskih i inženjerskih kompanija diljem svijeta pokazalo je da bi udio onih koji očekuju prihode od izgradnje podatkovnih centara u sljedećih pet godina trebao porasti za oko 20 posto, što je najveći relativni rast među svim promatranim kategorijama projekata. Istodobno, očekuje se da će se udio podatkovnih centara u ukupnim prihodima kompanija povećati u prosjeku za 26 posto.

No rast ulaganja u podatkovne centre ne donosi nove poslove samo građevinarima. Njihova izgradnja zahtijeva i značajna ulaganja u elektroenergetske mreže, opskrbu energijom, sustave hlađenja i prateću infrastrukturu. PwC procjenjuje da će se prosječni udio prihoda od projekata energetske infrastrukture, komunalnih sustava i elektroenergetskih mreža tijekom sljedećih pet godina povećati za oko 11 posto. Još izraženiji rast, od 26 posto, očekuje se u segmentima obnovljivih izvora energije, sustava za pohranu energije, vodika i hvatanja ugljika, dok bi napredna proizvodnja trebala ostvariti rast udjela u prihodima od 24 posto.

Takvi trendovi otvaraju prostor i hrvatskim kompanijama, osobito onima koje raspolažu znanjem i kapacitetima za složene infrastrukturne i inženjerske projekte.

– Investicije u podatkovne centre mogu biti važan novi impuls hrvatskom građevinskom i inženjerskom sektoru. Njihov značaj nije samo u vrijednosti građevinskih radova, nego i u potražnji za sofisticiranim inženjerskim rješenjima, posebno u energetici, hlađenju, automatizaciji i upravljanju projektima. Za domaće kompanije to je prilika za pomak prema poslovima veće dodane vrijednosti, dok će dostupnost stručnih ljudi i energetske infrastrukture biti ključna ograničenja – istaknuo je Damir Kecko, partner u Odjelu transakcija PwC-a Hrvatska.

Povlačenje iz gradnje stambenih objekata

Promjena investicijskih prioriteta već se odražava na poslovne planove građevinskih kompanija. Čak 42 posto ispitanih rukovoditelja očekuje smanjenje aktivnosti ili potpuno povlačenje iz izgradnje stambenih, poslovnih i institucionalnih objekata. S druge strane, 51 posto planira povećati aktivnosti u drugim infrastrukturnim segmentima, poput prometne i energetske infrastrukture, ili tek ući na ta tržišta.

Koliko je riječ o velikoj promjeni pokazuje i podatak da čak 91 posto ispitanika očekuje da će se struktura prihoda njihovih kompanija prema vrstama projekata i tržištima promijeniti za najmanje pet postotnih bodova. Gotovo trećina, odnosno 29 posto, predviđa promjene od najmanje 20 postotnih bodova.

Najveći rast infrastrukturnih ulaganja pritom se očekuje u zemljama Perzijskog zaljeva. Prema PwC-ovim procjenama, godišnja ulaganja u infrastrukturu u državama Vijeća za suradnju arapskih država Zaljeva (GCC) mogla bi porasti za 75 posto, s 200 milijardi dolara u 2024. na 349 milijardi dolara do 2050. godine. Istodobno, udio rukovoditelja koji tu regiju smatraju jednim od najvažnijih tržišta za budući rast prihoda povećava se s 38 na 47 posto u sljedećih pet godina.

Unatoč tome, Azija i Pacifik zadržat će vodeću poziciju prema ukupnom opsegu infrastrukturnih ulaganja. Na tu bi regiju trebalo otpasti više od polovice svih predviđenih svjetskih ulaganja do 2050. godine, uz povećanje godišnje potrošnje s 2,3 bilijuna dolara u 2024. na 3,6 bilijuna dolara do sredine stoljeća. Posebno se ističu južna i jugoistočna Azija, čiji značaj među tržištima s najvećim potencijalom rasta dodatno jača.

Za razliku od azijskih tržišta i zemalja Zaljeva, očekivanja za razvijena zapadna tržišta znatno su suzdržanija. Udio ispitanika koji SAD smatraju važnim tržištem za rast prihoda trebao bi ostati na sadašnjih 33 posto, dok Zapadna Europa bilježi blagi pad, s 27 na 23 posto u sljedećih pet godina.

Uz promjenu geografskog rasporeda ulaganja mijenjaju se i zahtjevi investitora. Prema istraživanju, 43 posto rukovoditelja smatra da će brzina realizacije projekata biti najvažniji zahtjev klijenata u sljedećih pet godina, dok 40 posto ističe sigurnost poštovanja rokova i proračuna. Međutim, upravo bi realizacija projekata mogla postati jedno od najvećih uskih grla novog investicijskog ciklusa. Oko polovice ispitanika upozorava na probleme u opskrbnim lancima, duge rokove isporuke opreme i poteškoće s osiguravanjem potrebnih kapaciteta.

Najveći potencijal AI-ja u obradi podataka

Istodobno, građevinske i inženjerske kompanije sve se snažnije oslanjaju na umjetnu inteligenciju i druge napredne tehnologije. Medijan udjela ispitanika koji ih u velikoj ili vrlo velikoj mjeri primjenjuju u različitim dijelovima poslovanja trebao bi porasti sa sadašnjih 52 na 69 posto tijekom sljedećih pet godina. Među petinom kompanija koje PwC svrstava među najbolje pripremljene za buduće zahtjeve tržišta taj bi udio trebao porasti sa 62 na čak 81 posto.

Pritom umjetna inteligencija zasad najveći potencijal ima u poslovima koji zahtijevaju obradu velikih količina informacija i specijalizirano znanje, a manje u neposrednoj automatizaciji građevinskih radova. Polovica ispitanika svrstava primjenu umjetne inteligencije u projektiranju, inženjerstvu, procjeni troškova i pripremi ponuda među tri najvažnije tehnologije za ostvarenje svojih strateških ciljeva.

Ipak, tehnološki napredak ne uklanja problem nedostatka radne snage. Otprilike dvije trećine rukovoditelja navodi manjak stručnjaka i odgovarajućih vještina kao jednu od prepreka budućem rastu. Taj bi problem mogao dodatno doći do izražaja kako se građevinske kompanije budu odmicale od tradicionalnih projekata prema složenijim poslovima koji zahtijevaju povezivanje različitih inženjerskih disciplina.

Zbog toga kompanije sve više razmatraju i promjenu vlastitih poslovnih modela. Više od polovice ispitanika, odnosno 52 posto, među tri najvažnija prioriteta za budući rast svrstava širenje na integrirane infrastrukturne programe koji istodobno povezuju više sustava, poput energetike, podatkovnih centara i vodoopskrbe. Dodatnih 44 posto među glavne prioritete uključuje širenje usluga tijekom cijelog životnog ciklusa projekta, od planiranja i izgradnje do upravljanja i održavanja.

– U sektoru postoji više poslovnih prilika nego što ih većina društava realno može preuzeti. Kako projekti sve češće povezuju energetsku, digitalnu, prometnu i industrijsku infrastrukturu, uspjeh u dobivanju takvih poslova neće ovisiti samo o snazi pojedinog društva. Presudno će biti koliko učinkovito društvo može povezati odgovarajuće partnere i tehnologiju te uspostaviti odgovarajući komercijalni okvir kako bi se cijeli program realizirao na vrijeme i u okviru planiranog budžeta – poručio je Daryl Walcroft, globalni voditelj sektora inženjerstva i građevinarstva u PwC-u.

Istraživanje pritom pokazuje i određeni nesrazmjer između planova kompanija i njihovih ulaganja. Iako gotovo polovica rukovoditelja želi proširiti poslovanje na usluge koje obuhvaćaju cijeli životni ciklus infrastrukturnih projekata, samo 12 posto očekuje da će upravljanje imovinom, održavanje i povezane usluge biti među trima područjima u kojima će njihova ulaganja najbrže rasti u sljedećih pet godina.