Dionicu Čakovečkih mlinova ne planiramo izlistati sa Zagrebačke burze

Nakon što je Grupa Čakovečki mlinovi nizom povezanih transakcija među članicama Grupe u njoj stekla 94,27 posto vlasničkih udjela, Zagrebačke pekarne Klara ovih dana napuštaju Zagrebačku burzu. To je samo jedna o važnijih posljedica spajanja Čakovečkih mlinova s tvrtkom Mlin i pekare, koje je započelo prije točno tri godine kada je sisačka obitelj Plodinec u zajedničkom djelovanju s mirovinskim fondovima pod upravljanjem AZ-a i PBZ Croatia osiguranja počela preuzimati Čakovečke mlinove.

Transakcija je provedena u više koraka i preciznije se može opisati kao obrnuto preuzimanje: poslovni sustav Mlina i pekara unesen u Čakovečke mlinove, kao krovno društvo nove grupe, čime je nastao jedan od većih hrvatskih maloprodajno-prehrambenih sustava, s više od 800 prodajnih mjesta, tri mlinska postrojenja ukupnoga proizvodnoga kapaciteta većeg od sto tisuća tona te sedam pekarskih pogona s ukupnim proizvodnim kapacitetom od blizu 40 tisuća tona na godinu.

Složenom operacijom organizacijskog spajanja svih maloprodajnih kapacita Čakovečkih mlinova i Mlina i pekara pod kapu Trgovine Krk, a mlinarstva i pekarstva pod kapu ZP-a Klara, od početka je upravljao Mario Sedlaček, koji je na čelo Čakovečkih mlinova imenovan početkom 2024., zbog čega je napustio direktorsku poziciju u Papuku iz Našica, na kojoj je bio od 2016., kada je većinski vlasnik te tvrtke postao Mlin i pekare.

Koliko su do danas ostvareni ciljevi koje su si nakon preuzimanja postavili novi vlasnici Čakovečkih mlinova?

– Promjene u vlasničkoj strukturi osigurale su da se povežu dvije grupacije koje su sačinjene od istih djelatnosti, a to su mlinarstvo, pekarstvo i maloprodaja. Cilj je bio povezivanje društava koja se međusobno prirodno nadopunjuju te izgradnja veće, time i snažnije prehrambeno-trgovačke grupe. Kod svakoga korporativnog spajanja cilj je osigurati sinergije, odnosno bolje upotrijebiti zajedničke proizvodne, nabavne, logističke i prodajne kapacitete. Velik dio organizacijskog povezivanja već je napravljen, a operativno se povezivanje i dalje razvija. Za završetak procesa povezivanja i postavljanja organizacije treba vrijeme i to zahtijeva postavljanje prioriteta. Pune učinke spajanja može se očekivati i promatrati kroz dulje razdoblje.