Tvrtke i tržišta

ETS2 diže cijenu grijanja: Hrvatska među najpogođenijima u EU

Istraživanje zaklade Bertelsmann pokazuje da bi računi za grijanje u Hrvatskoj od 2028. mogli porasti za više od 200 eura godišnje

Cijene emisije ugljika u zgradama podići će troškove grijanja diljem EU-a od 2028. godine, a Hrvatska će biti među zemljama s najizrazitijim skokom cijena, pokazuje istraživanje zaklade Bertelsmann. Od 2028. godine cijene emisije stakleničkih plinova u zgradama i cestovnom prometu obračunavat će se u okviru jedinstvenog tržišta ugljika u EU kako bi se kućanstava i poduzeća potaknulo da s vremenom prestanu koristiti fosilna goriva štetna za klimu. 

To će na računima osjetiti oko 103 milijuna kućanstava u cijeloj Europskoj uniji, pokazalo je istraživanje zaklade. Tona ispuštenog ugljičnog dioksida trebala bi od 2028. godine stajati 60 eura i podići u prosjeku godišnji trošak grijanja za 17 eura po kućanstvu, procjenjuju u zakladi, uz velike razlike od regije do regije.

U pojedinim dijelovima srednje i istočne Europe godišnji troškovi grijanja kućanstava mogli tako u prosjeku biti veći za 100 do 400 eura budući da se u tim regijama još uvelike koriste fosilna goriva, a emisija ugljika još nije uračunata u cijene, pokazala je analiza zaklade. Daleko najviše trebao bi porasti trošak grijanja kućanstava u Poljskoj, za čak 372 eura godišnje. Na drugom je mjestu Slovačka s troškom većim za 243 eura godišnje. Slijedi Hrvatska s računima grijanja kućanstava većim za 207 eura godišnje od 2028. godine. Blizu je i Slovenija gdje bi trebali porasti za 198 eura.

Prema istoj analizi, kućanstva u Hrvatskoj već danas izdvajaju oko 6,4 posto raspoloživog dohotka za troškove grijanja, što je usporedivo s južnom Švedskom i Slovenijom. U Slovačkoj, Poljskoj i Bugarskoj taj je udio još viši i iznosi oko 6,8 posto. Uvođenje novog sustava trgovanja emisijama (ETS2) po cijeni od 60 eura po toni CO₂ dodatno bi povećalo taj teret, pa bi se u Hrvatskoj udio troškova grijanja u dohotku kućanstava u prosjeku povećao za više od 0,5 postotnih bodova, svrstavajući je među zemlje s izraženijim relativnim opterećenjem, uz Slovačku, Sloveniju, Mađarsku i Rumunjsku.

U nekim će pak državama grijanje pojeftiniti budući da su u račune već uključili cijenu ugljične emisije. Bude li tona emisije ugljičnog dioksida stajala 60 eura, računi kućanstava u Švedskoj trebali bi biti niži za 273 eura godišnje, a u Danskoj za 102 eura, izračunali su u zakladi. Autori istraživanja pritom podsjećaju da su sredstva iz Socijalnog klimatskog fonda namijenjena ublažavanju dodatnih troškova povezanih s emisijama iz grijanja i cestovnog prometa u okviru ETS2. Iako se pri početnoj cijeni ugljika od 60 eura po toni CO₂ u većini država članica procjenjuje da bi raspoloživa sredstva i nacionalno sufinanciranje trebali biti dovoljni za zaštitu najpogođenijih kućanstava, u nekim bi zemljama moglo doći do poteškoća u nadoknadi istodobnih troškova grijanja i prometa. Među njima se, uz Slovačku, navode i Hrvatska, Mađarska i Poljska.

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju