Kako je Uber trošio milijarde na razvoj autonomije prije Rimčeva Vernea

Jučerašnjom najavom strateške investicije u Verne, tvrtku za robotaksije koju je osnovao Mate Rimac, Uber se vratio ulaganjima u autonomnu vožnju, ali ovoga puta po bitno drugačijim pravilima. Naime, umjesto da sam razvija tehnologiju, kao što je to godinama činio uz gubitke koji su premašili 1,8 milijardi dolara, Uber sada ulaže u vanjske partnere i pozicionira svoju platformu kao digitalnu infrastrukturu na kojoj će robotaksiji voziti.

S obzirom na to da partnerstvo s Verneom uključuje i kinesku tvrtku Pony.ai, kako se može iščitati iz najave, Pony.ai će osigurati sustav autonomne vožnje, Verne će upravljati flotom vozila, a Uber pružiti pristup svojoj globalnoj mreži korisnika kroz svoju platformu.

Testiranja su već u tijeku u Zagrebu, a komercijalni početak rada trebao bi uslijediti u nadolazećim mjesecima, čime bi Zagreb postao prvi europski grad s komercijalnom uslugom robotaksija dostupnom putem Uber aplikacije.

No da bi se razumjelo što ova investicija znači u širem kontekstu, nužno je baciti pogled unatrag, na prijašnje Uberove ambiciozne investicije i akvizicije.

Skupe lekcije

Uberova opsesija autonomnom vožnjom počela je 2015. godine strateškim partnerstvom sa Sveučilištem Carnegie Mellon, iz kojeg je regrutirao desetke robotičara.

Već sljedeće godine, u kolovozu 2016., Uber je za oko 680 milijuna dolara preuzeo Otto, startup za autonomne kamione koji je osnovao Anthony Levandowski, inače suosnivač Googleovog programa za autonomna vozila, poznatijeg kao Waymo. No, akvizicija se brzo pretvorila u pravni debakl, jer je Waymo tužila Uber za krađu poslovnih tajni, tvrdeći da je Levandowski prije odlaska iz Googlea preuzeo gotovo deset gigabajta povjerljivih dokumenata. Uber je slučaj nagodio 2018. godine, a Levandowski je naposljetku i kazneno osuđen.

Unatoč tom skandalu, Uber je nastavio ulagati u interni razvoj autonomnih vozila kroz svoju jedinicu Advanced Technologies Group. Međutim, troškovi su bili enormni. Samo u 2019. godini Uber je na ATG potrošio 530 milijuna dolara. Konačno, u prosincu 2020., Uber je prodao ATG startupu Aurora Innovation u transakciji koja je Auroru vrednovala na deset milijardi dolara.

Aurora za ATG nije platila gotovinom, nego je umjesto toga Uber predao svoj udio u ATG-u, dodatno investirao 400 milijuna dolara u Auroru i za to dobio 26-postotni udio u novoj kompaniji te mjesto u upravnom odboru za Uberovog direktora Daru Khosrowshahija. S tom se transakcijom Uber riješio jedinice koja ga je ukupno koštala gotovo dvije milijarde dolara i jasno signalizirao da je budućnost u partnerstvima, ne u internom razvoju.

Stvaranje sustava

Taj zaokret vidljiv je u nizu poteza koje je Uber napravio od 2024. godine nadalje. U kolovozu 2024. Uber je strateški investirao u britanski startup Wayve, koji razvija AI sustave za autonomnu vožnju i koji testira svoju tehnologiju u Uberovim vozilima u Londonu.

Početkom 2026. uslijedilo je partnerstvo s kanadskim Waabijem, u kojega je Uber u sklopu runde financiranja od milijardu dolara uložio 250 milijuna dolara, s planom da na svoju platformu integrira čak 25 tisuća Waabijevih robotaksija. Raquel Urtasun, osnivačica Waabija, prethodno je vodila Uberov istraživački laboratorij za autonomnu vožnju.

U listopadu 2025. Uber je preuzeo i belgijski Segments.ai, specijaliziranu tvrtku za označavanje podataka s lidara i drugih senzora, ključnu tehnologiju za treniranje sustava autonomne vožnje.

Dakle, partnerstvo s Verneom i Pony.aijem logičan je sljedeći korak u toj strategiji. Za razliku od prethodnih pokušaja, Uber ovdje ne razvija hardver ni softver, nego gradi sustav u kojem različiti partneri donose svoju tehnologiju, dok Uber osigurava globalnu distribucijsku mrežu i bazu korisnika.

Dvadesetak akvizicija

Autonomna vožnja, naravno, samo je jedan dio priče. Uberova najveća akvizicija ikad ostaje kupnja bliskoistočnog rivala Careema 2019. godine za 3,1 milijardu, čime je Uber eliminirao najjačeg konkurenta u regiji od Maroka do Pakistana. Tu poziciju je, doduše, djelomično napustio 2023. godine, kada je prodao svoj udio od 400 milijuna dolara u Careemovoj super-app platformi.

U jeku pandemije, 2020. godine, Uber je za 2,65 milijardi dolara preuzeo američku platformu za dostavu hrane Postmates, čime je ojačao svoj Uber Eats u trenutku kada je prijevoz putnika drastično pao. Iz Postmatesa je naslijeđena i robotička jedinica Postmates X, koju je Uber već 2021. godine odvojio u samostalnu tvrtku Serve Robotics za dostavu.

Iste godine uslijedio je i niz drugih poteza. Na primjer, Uber Freight je za 2,25 milijardi dolara preuzeo američku logističku tvrtku Transplace, kupljena je američka platforma za dostavu alkohola Drizly za 1,1 milijardu dolara (koju je Uber tri godine kasnije potpuno ukinuo), a dovršeno je i potpuno preuzimanje čileanske platforme za dostavu namirnica Cornershop za oko 1,4 milijarde dolara.

Nešto ranije, 2018. godine, Uber je preuzeo i mrežu dijeljenih električnih bicikala Jump Bikes, koju je 2020. prepustio Limeu u zamjenu za udio u toj kompaniji.

Od 2016. do danas Uber je proveo ukupno dvadesetak akvizicija u vrijednosti od više desetaka milijardi dolara. Najaktivnija godina bila je 2025. s četiri dovršene akvizicije, a investicija u Verne pokazuje da se tempo ne usporava ni u 2026.