Meta pala 7 posto: Wall Street strahuje od cijene utrke za AI

Rast prihoda više nije dovoljan da bi ulagači mirno prihvatili sve veće račune za razvoj umjetne inteligencije. Dionice Mete u četvrtak su pale gotovo sedam posto nakon objave kvartalnih rezultata i planova za financiranje budućih ulaganja, a prodaja se proširila na proizvođače čipova. Nasdaq je zabilježio najlošiji dan od lipnja, dok je rast cijena nafte zbog napetosti na Bliskom istoku dodatno opteretio svjetska tržišta.  

S&P 500 zaključio je trgovanje 22. listopada padom od 1,21 posto, na 7.663,43 boda, a Nasdaq Composite izgubio je 2,60 posto i završio na 26.008,86 bodova. Dow Jones uspio je ostati u blagom plusu od 0,02 posto, na 52.867,98 bodova. Razlika među indeksima pokazuje koliko su prodaji bile izložene najveće tehnološke kompanije.

Metina ulaganja premašila novac iz poslovanja

Vlasnik Facebooka, Instagrama i WhatsAppa u trećem je tromjesečju ostvario 64,6 milijardi dolara prihoda, 26 posto više nego godinu prije. Međutim, kapitalni izdaci, uključujući otplate glavnice financijskog najma, dosegnuli su 34,91 milijardu dolara i premašili 32,79 milijardi dolara novca ostvarenog poslovanjem. Slobodni novčani tok zato je bio negativan, u iznosu od 2,12 milijardi dolara.

Za cijelu 2026. Meta sada očekuje kapitalne izdatke od 135 do 145 milijardi dolara, čime je podignula donju granicu prethodnog raspona od 130 do 145 milijardi. Kompanija tvrdi da AI već pridonosi prihodima od oglašavanja, ali i priznaje da će dijelu novih ulaganja trebati dulje da donesu povrat nego ulaganjima u njezino osnovno poslovanje.

Objavljen je i plan uvođenja nove klase dionica bez prava glasa, namijenjene, među ostalim, budućem prikupljanju kapitala. Postojeći dioničari trebali bi dobiti po jednu novu dionicu klase C za svaku dionicu klase A ili B. Ta početna podjela sama po sebi kompaniji ne donosi novac, ali stvara instrument za buduće financiranje uz očuvanje glasačke kontrole Marka Zuckerberga.

Pad cijene izbrisao je oko 124 milijarde dolara Metine tržišne vrijednosti, prema Financial Timesu. List navodi da kompanija tijekom više godina očekuje potrebu za prikupljanjem stotina milijardi dolara za AI ulaganja.

Takav razmjer potrošnje objašnjava nervozu: ulagači moraju procijeniti koliko brzo dodatni prihodi mogu pokriti troškove podatkovnih centara, računalne opreme i razvoja novih usluga. Visoka očekivanja ugrađena u cijene dionica pritom ostavljaju manje prostora za odgodu povrata.

Čipovi pod najvećim pritiskom

Indeks proizvođača poluvodiča PHLX potonuo je 6,7 posto. Pritisak se tako proširio s kompanija koje financiraju razvoj umjetne inteligencije na dobavljače opreme od kojih ta ulaganja izravno ovise. nordfx.com

Teslina dionica izgubila je nešto više od tri posto. Njezino izvješće pokazuje mješovitu sliku: kvartalni prihodi od približno 28,05 milijardi dolara bili su gotovo nepromijenjeni u odnosu na prošlu godinu, dok je neto dobit pripisiva dioničarima pala 43 posto, na 787 milijuna dolara. Slobodni novčani tok ipak je ponovno bio pozitivan, oko 1,53 milijarde dolara, nakon negativnog prethodnog tromjesečja.

Pad glavnih indeksa pritom ne opisuje jednako dobro sve dijelove američkog tržišta. Šest od jedanaest sektora S&P-ja 500 završilo je dan rastom, a prednjačili su sektor osnovne potrošnje i komunalne kompanije. Velika težina tehnoloških divova u indeksima znači da njihov pad može nadjačati rast brojnih drugih dionica.

Ni dosadašnja sezona poslovnih izvješća nije općenito podbacila. Prema podacima LSEG-a koje prenosi CoreQuant, od 111 kompanija iz sastava S&P-ja 500 koje su objavile rezultate njih 83 posto nadmašilo je procjene zarade. Riječ je o usporedbi s očekivanjima analitičara, a ne o udjelu kompanija kojima je dobit porasla u odnosu na prošlu godinu.

Nafta dodatno opterećuje tržišta

Slabost se u petak ujutro prenijela i na Aziju. MSCI-jev indeks azijsko-pacifičkih dionica bilježio je pad od oko 0,3 posto, uz nastavak pritiska na tehnološke kompanije. Dan prije europski su indeksi također oslabjeli: frankfurtski DAX 1,07 posto, pariški CAC 1,39 posto, a londonski FTSE 100 za 0,26 posto.

Istodobno je Brent u petak ujutro bio blizu 114 dolara za barel, na najvišim razinama u više od pet mjeseci, a američki WTI oko 100 dolara. Rast prate strahovanja za opskrbu s Bliskog istoka. Euro se kretao oko 1,1210 dolara.

Za europska gospodarstva koja uvoze energiju takva kombinacija predstavlja dodatni troškovni rizik. Skuplja nafta povećava pritisak na prijevoz i proizvodnju, a slabiji euro poskupljuje dolarske račune za energente. Ako poskupljenje potraje, moglo bi otežati smirivanje inflacije i povećati pritisak na marže kompanija. 

Ulagači zato uz prihode i dobit tehnoloških divova sve pozornije prate njihove novčane tokove, potrebe za novim kapitalom i rokove povrata ulaganja. Daljnji rast cijena energije dodatno bi otežao tu računicu.