Tržište rada u EU: Prodaja i proizvodnja rastu, IT sektor gubi zamah

Europsko tržište rada pokazuje zavidnu otpornost i nekoliko godina nakon izbijanja pandemije, no detaljniji podaci otkrivaju znatne razlike među sektorima i zanimanjima. Prema podacima koje je objavio Eurostat, razdoblje od 2019. do 2023. obilježeno je snažnim promjenama u strukturi potražnje za radnom snagom, dok 2024. donosi postupnu stabilizaciju ukupnih pokazatelja.

Između 2019. godine, dakle prije pandemije, i 2023. godine najveći rast stope slobodnih radnih mjesta zabilježen je kod radnika u proizvodnji, gdje je stopa porasla za 4,2 posto. Taj podatak jasno pokazuje koliko je proizvodni sektor bio pogođen pandemijskim poremećajima. Zatvaranja gospodarstava i prekidi u opskrbnim lancima doveli su do odlaska dijela radne snage, a nakon ponovnog otvaranja uslijedio je ubrzani oporavak i snažna potreba za novim zapošljavanjem kako bi se zadovoljila rastuća potražnja, prenosi Euronews.

Ne traže se svi

Visoke stope slobodnih radnih mjesta u istom su razdoblju zabilježene i kod voditelja prodaje, marketinga i razvoja, gdje je rast iznosio 3 posto, zatim kod prodavača s 2,8 posto, radnika u prijevozu i skladištenju s 2,5 posto te ostalih administrativnih pomoćnih radnika s 2,4 posto. Ti podaci upućuju na to da su sektori izravno vezani uz distribuciju, prodaju i organizaciju poslovanja bili među najopterećenijima u fazi postpandemijskog oporavka.

S druge strane, nisu sva zanimanja bilježila rast potražnje. Najveći pad stope slobodnih radnih mjesta između 2019. i 2023. zabilježen je kod tehničara u području znanosti o životu, gdje je stopa pala za 2,6 posto, zatim kod stručnjaka za baze podataka i mreže s padom od 1,7 posto te kod programera i analitičara softvera s padom od 1,5 posto. Ipak, pad stope slobodnih radnih mjesta ne znači nužno smanjenje zaposlenosti. Primjerice, kod stručnjaka za baze podataka i mreže stopa je u 2023. iznosila 5,1 posto, što je i dalje znatno iznad prosjeka za sva zanimanja od 2,4 posto, dok je njihov udio u ukupnoj zaposlenosti porastao za 0,2 posto u odnosu na 2019. godinu. Sličan trend zabilježen je i kod programera i analitičara softvera, gdje je stopa u 2023. iznosila 6,9 posto, a udio zaposlenih porastao za 0,5 posto.

Takvi podaci sugeriraju da je u pojedinim visokokvalificiranim sektorima došlo do lakšeg popunjavanja radnih mjesta, dijelom i zbog razvoja automatizacije i umjetne inteligencije, ali bez realnog pada ukupne zaposlenosti. Istodobno, pojedini sektori s rastom stope slobodnih radnih mjesta, poput prijevoza i skladištenja te prodaje, bilježili su blago smanjenje udjela zaposlenih, što upućuje na strukturne prilagodbe na tržištu rada.

Stabilizacija tržišta rada u 2024.

U 2024. godini vidljiv je početak stabilizacije. Prema službenoj kvartalnoj statistici Eurostata o stopi slobodnih radnih mjesta (Job Vacancy Rate – JVR), u četvrtom tromjesečju 2024. ukupna stopa u Europskoj uniji iznosila je 2,3 posto, dok je u europodručju bila 2,5 posto. Riječ je o agregiranim podacima za gospodarstvo u cjelini, koji se temelje na administrativnim i anketnim izvorima država članica. U odnosu na vrhunac potražnje tijekom oporavka 2021.–2023., riječ je o blagom smanjenju, što upućuje na postupno uravnoteženje ponude i potražnje na tržištu rada.

Za 2024. dostupni su i dodatni podaci iz eksperimentalne statistike temeljene na online oglasima za posao. Prema toj metodologiji, najviša stopa nepopunjenih radnih mjesta zabilježena je kod voditelja prodaje, marketinga i razvoja, gdje je dosegnula 8,4 posto. Slijede proizvodna zanimanja i administrativni pomoćni radnici sa stopom od 7,3 posto te prodavači sa 6,1 posto. Iako je riječ o eksperimentalnim podacima koji se temelje na online oglasima i ne obuhvaćaju sve oblike zapošljavanja jednako, oni pružaju vrijedan uvid u aktualnu strukturu potražnje.

Razdoblje od 2019. do 2023. obilježeno je snažnim oscilacijama i strukturnim promjenama, dok 2024. donosi fazu postupne stabilizacije. Ipak, podaci pokazuju da izazovi u zapošljavanju i dalje postoje, osobito u menadžerskim, prodajnim i proizvodnim zanimanjima, što upućuje na trajne promjene u dinamici europskog tržišta rada.