Torcida: Kako je Hajdukova navijačka skupina postala institucija Splita

Povijest Hajduka neraskidivo je povezana sa splitskim studentima, koji su 13. veljače 1911. u Pragu osnovali nogometni klub. Četrdesetak godina kasnije, 28. listopada 1950. skupina dalmatinskih studenata u Zagrebu osnovala je Torcidu, prvu organiziranu navijačku skupinu u Europi. 

Vukas inspirirao osnivanje Torcide

Cilj grupe predvođene Vjenceslavom Žuvelom bio je jednostavan: stvoriti atmosferu kakva je nekoliko mjeseci ranije viđena na stadionima Svjetskog prvenstva u Brazilu. U vrijeme kad nije bilo globalnih televizijskih prijenosa sliku žestokog navijanja prenio im je sudionik Svjetskog prvenstva, ponajbolji Hajdukov nogometaš i jugoslavenski reprezentativac Bernard Bajdo Vukas. 

Inspirirani brazilskom torcidom, organizirali su dotad neviđenu podršku Hajduku uoči odlučujuće utakmice protiv Crvene zvezde za naslov prvaka Jugoslavije. Hajduk je pobijedio 2:1, a datum osnutka Torcide ušao je u povijest hrvatskog sporta.

Represije nakon osvajanja prvenstva

Nakon te utakmice krenula je represija prema Torcidi i torcidašima. Vodstvo Hajduka bilo je sankcionirano, djelovanje Torcide i njeno ime zabranjeno, a neki od pripadnika su pritvoreni i protiv njih je pokrenut postupak. Jedan od osnivača, Žuvela, isključen je iz KPJ i osuđen na tri godine zatvora. Kasnije mu je kazna smanjena na tri mjeseca.

Unatoč neformalnoj zabrani isticanja imena i organiziranog djelovanja, Torcida je nastavila djelovati na neki način u ilegali sve do 1980-ih, kad i drugi klubovi dobivaju svoje navijačke skupine. 

Ultrasi radikalizirali navijanje

Tada se počela razvijati moderna ultras-kultura, koja se temelji na fanatičnom navijanju, pjevanju navijačkih pjesama, sviranju glazbenih instrumenata poput bubnjeva, korištenju baklji i dimnih bombi i stvaranju atmosfere koja potiče vlastitu momčad i zastrašuje protivničke igrače i njihove navijače. 

Izgredi navijača na stadionima i oko njih postajali su sve češći, a sve je dodatno radikaliziralo političko zaoštravanje koje je dovelo do rata. 

Splitska navijačka u tom je vremenu prerasla svoj izvorni okvir. Postala je simbol Hajduka, Splita i dijela Dalmacije te jedna od najprepoznatljivijih navijačkih skupina u Europi. Mijenjale su se države, politički sustavi, generacije igrača i navijača, ali Torcida je ostala trajni dio identiteta kluba.  

Sudjelovanje u upravljanju klubom

Za razliku od većine navijačkih skupina, njezin utjecaj nije ostao ograničen na tribinu. Iz navijačkog pokreta 2011. godine nastala je udruga Naš Hajduk, koja je postupno kupila 30-ak posto dionice tvrtke HNK Hajduk s.d.d. i omogućila članovima kluba da sudjeluju u izboru Nadzornog odbora. Time je Torcida, izravno ili neizravno, postala čimbenik ne samo navijanja nego i upravljanja klubom.

Jedan od najglasnijih kritičara dijela današnje Torcide i udruge Naš Hajduk bivši je kapetan Hajduka Igor Štimac. Njegove optužbe na račun vodstva navijačkog pokreta završile su na sudu, gdje je nepravomoćno kažnjen zbog dijela iznesenih tvrdnji o reketarenju, prijetnjama, pranju novca, krađi i mogućem 'zločinačkom pothvatu', uz niz uvreda.

Druga strana navijačke moći

Kao i druge velike navijačke skupine, Torcida je tijekom godina bila povezana s brojnim incidentima, sukobima, uporabom pirotehnike i nasiljem zbog kojih su Hajduk i njegovi navijači više puta snosili sportske i financijske posljedice. Nerijetko su kazne plaćali i oni navijači koji s izgredima nisu imali nikakve veze.

I druge navijačke skupine imaju svoje ekstremne pojedince, nasilnike ili kriminalce, ali nijedna skupina u Hrvatskoj nema utjecaj kakav Torcida ima na svoj klub i svoj grad. Ona nije samo navijačka skupina nego svojevrsna institucija koja desetljećima sudjeluje u oblikovanju identiteta Hajduka i Splita. Zato njezini uspjesi nikada nisu samo navijački, ali ni njezini problemi nisu samo problemi jedne tribine.

Izgredi torcidaša za pražnjenje Poljuda 

Sedamdeset i šest godina nakon osnutka Torcida ostaje fenomen koji izaziva podjednako divljenje i kritike. Za jedne je čuvar tradicije i glas navijača, za druge simbol problema hrvatskog nogometa. No jedno je teško osporiti: bez Torcide nije moguće ispričati ni povijest Hajduka ni modernu povijest Splita. Njezina priča odavno je prerasla granice stadiona.

A taj će stadion biti prazan na sljedećoj Hajdukovoj europskoj utakmici. Tako će u predvečerje Torcidinog rođendana Hajduk – uz novčanu kaznu od blizu 100.000 eura - platiti cijenu posljednjih navijačkih izgreda uoči utakmice s Ajaxom. 

Osnivač Vjenceslav Žuvela i inspirator Bajdo Vukas sigurno nisu mogli predvidjeti da će Torcida 76 godina kasnije sudjelovati u upravljanju klubom, utjecati na život cijeloga grada i istodobno izazivati podjednako divljenje i prijepore.