Hrvatska ima 300 ultra brzih punionica, ali problem nije broj

Dok dio vozača i dalje percipira nedostatak infrastrukture kao ključnu prepreku prelasku na električna vozila, nova analiza Hrvatske udruge eMobilnosti pokazuje drukčiju sliku: ultra brze punionice u Hrvatskoj postoje u značajnom broju, no problem leži u njihovoj raspodjeli, pouzdanosti i stvarnoj dostupnoj snazi.

Prema podacima iz nacionalnog registra CRO-IDRO Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, u Hrvatskoj djeluju 32 tvrtke kao operatori punionica i pružatelji usluga e-mobilnosti. U fokusu analize bile su javne, umrežene punionice dostupne svim korisnicima, domaćim vozačima i tranzitnim putnicima.

Tržište predvode međunarodne mreže

Najrazvijeniju infrastrukturu u segmentu ultra brzog punjenja drže međunarodni operateri. Ionity raspolaže s 40 ultra brzih priključaka snage 200 do 350 kW na osam lokacija, pri čemu svaka lokacija ima vlastitu srednjenaponsku infrastrukturu, što osigurava stabilnu isporuku energije.

Tesla Supercharger mreža broji ukupno 88 priključaka na 12 lokacija, no samo dio njih spada u kategoriju ultra brzih. Ključna promjena je otvaranje mreže i za vozila drugih proizvođača, zahvaljujući novim punjačima s POS terminalima i prilagođenim kablovima. Ipak, maksimalne snage od 90 do 250 kW u praksi su često dostupne tek kada nema većeg opterećenja na lokaciji.

Tradicionalni operateri zaostaju u snazi

Domaći i regionalni 'seniori' tržišta, HEP ELEN, Petrol i Hrvatski Telekom, imaju široku pokrivenost, ali ne i adekvatan udio ultra brzih punionica.

HEP ELEN upravlja s više od 230 lokacija, no većina punjača je snage do 50 kW. Od ukupno šest instaliranih ultra brzih priključaka, trenutačno je operativan tek jedan.

Petrol OneCharge ima značajno bolju poziciju u ovom segmentu, s 61 ultra brzim priključkom na 21 lokaciji, uglavnom uz autoceste. Hrvatski Telekom, kroz eSpots, ima tek dvije lokacije s ultra brzim punjenjem, od kojih je samo jedna u funkciji.

Novi igrači mijenjaju odnose snaga

Najveći zamah dolazi od novih operatera koji agresivno investiraju u infrastrukturu visoke snage.

Electrip ima 42 ultra brza priključka na 11 lokacija, dok Eleport prednjači po snazi – s pet lokacija i ukupno 48 priključaka koji dosežu i do 400 kW. Greenway, koji je već etabliran u srednjoj Europi, trenutno ima 20 priključaka na sedam lokacija, uz najave daljnjih ulaganja.

Domaći Qelo razvio je mrežu od 46 ultra brzih konektora na 18 lokacija, dok je Enna tek ušla na tržište s prvom lokacijom u Sesvetama.

U segmentu maloprodaje, važnu ulogu imaju i trgovački lanci Lidl i Kaufland, s gotovo 200 lokacija, no većina njihovih punjača spada u srednji raspon snage.

Porsche Hrvatska, kroz brend MOON, upravlja s pet lokacija i 14 ultra brzih priključaka, primarno kroz mrežu Volkswagen grupacije.

Kvantiteta nije problem, kvaliteta jest

Ukupan broj ultra brzih priključaka u Hrvatskoj procjenjuje se na oko 300, dok ukupna infrastruktura – uključujući sporije punionice – doseže oko 1000 lokacija. Odnos broja vozila i ultra brzih priključaka procjenjuje se na približno 1:38, što na papiru sugerira relativno dobru pokrivenost.

No ključni problem leži u stvarnim performansama. Iako se mnoge punionice klasificiraju kao ultra brze, to ne znači da mogu istovremeno isporučiti deklariranu snagu svim korisnicima. Podaci o priključnoj snazi i opterećenju mreže često nisu javno dostupni, što dodatno otežava procjenu kvalitete infrastrukture.