Besplatne snimke iz svemira postale su posao vrijedan milijarde

Otvorite li danas Gazu na satelitskom prikazu Google Mapsa, teško je ostati ravnodušan. Ondje gdje su na starijim snimkama stajali gusti stambeni blokovi, na novijima se vide samo sablasne ruševine. Ovih su dana upravo te slike ponovno privukle veliku pozornost na internetu jer omogućuju nešto što je donedavno bilo gotovo nezamislivo običnom korisniku: otvoriti besplatnu internetsku kartu i iz ptičje, odnosno satelitske, perspektive promatrati kako se tijekom rata promijenio cijeli grad.

Da satelitska slika može biti mnogo više od ilustracije, potvrđuje i činjenica da se upravo tom tehnologijom već godinama sustavno mjeri razaranje u Gazi. UN-ov satelitski centar UNOSAT uspoređuje snimke vrlo visoke rezolucije iz različitih razdoblja i na njima označava uništene i oštećene građevine.

U posljednjoj sveobuhvatnoj procjeni Pojasa Gaze, temeljenoj na snimkama od 11. listopada 2025., identificirana su 198.273 pogođena objekta, odnosno oko 81 posto svih struktura na tom području. Od toga 123.464 objekta klasificirana su kao uništena. UNOSAT pritom izričito upozorava da je riječ o analizi satelitskih snimaka koja nije u cijelosti potvrđena terenskim pregledom jer se na teren i ne može. Upravo je taj primjer možda najbolji odgovor na pitanje što su satelitski podaci danas postali.

Novac nije samo u snimci

Tehnologija kojom se na jednome kraju svijeta dokumentiraju posljedice rata može nekoliko sati poslije na drugome kraju pomagati pri procjeni požara, pokazivati koliko je vode ostalo nakon poplave, pratiti zdravstveno stanje šume ili utvrđivati je li hrvatski poljoprivrednik pokosio parcelu za koju prima potporu. Razlika je u senzoru, rezoluciji, učestalosti snimanja te, ponajviše, u tome zna li netko iz dobivenih piksela izvući informaciju koja mu je potrebna. Još donedavno satelitske snimke za većinu su ljudi pripadale vremenskoj prognozi, vojnim izvješćima i filmovima u kojima obavještajci pritiskom na nekoliko tipki zumiraju automobil na drugome kraju svijeta.

Danas je velik dio podataka koje sateliti svakodnevno prikupljaju o Zemlji javno dostupan, često potpuno besplatno, a za njihovo pregledavanje više nisu potrebni posebni centri i skupa infrastruktura. Satelitski podaci zato su odavno prestali biti samo zanimljive fotografije iz svemira. Postali su poslovna sirovina iz koje se izvlače vrlo konkretni odgovori, a vrijednost se sa same snimke sve više seli prema softveru, algoritmima i stručnjacima koji iz milijuna piksela izdvajaju nekoliko informacija važnih za odluku.

Prema najnovijem 'EU Space Market Reportu 2026' Agencije Europske unije za svemirski program, EUSPA-e, globalno tržište podataka i usluga promatranja Zemlje, odnosno Earth Observationa (EO), 2024. ostvarilo je oko tri i pol milijarde eura prihoda, a do 2034. očekuje se rast na 7,9 milijardi eura. Poljoprivreda bi trebala ostati najveći pojedinačni segment uz velik rast primjene u energetici, sirovinama, infrastrukturi i klimatskim uslugama. EO je pritom samo dio mnogo veće svemirske ekonomije. Europska svemirska agencija procjenjuje da je globalno tržište satelitskih usluga, koje uz promatranje Zemlje uključuje satelitske komunikacije i GNSS navigaciju, lani vrijedilo oko 490 milijardi eura, od čega je 77 posto otpadalo na GNSS. Globalna javna ulaganja u svemir iste su godine iznosila 119 milijardi eura, a europski svemirski proračuni 13,5 milijardi eura.

Korisno, a jeftino

Dr. sc. Mateo Gašparović, izv. prof., prodekan za nastavu i studente zagrebačkoga Geodetskog fakulteta, kaže da su podaci nastali promatranjem Zemlje danas dostupniji nego ikada. Snimke europskih misija Sentinel u sklopu programa Copernicus i američkih misija Landsat dostupne su bez naknade, a postoje i platforme koje omogućuju pregled, analizu i obradu podataka izravno u oblaku.